turizam
Izazovi razvoja održivog turizma u Hrvatskoj piše: Neda Telišman-Košuta, dugogodišnja stručna suradnica u Institutu za turizam, danas dio savjetodavne tvrtke Sustainable Tourism and Hospitality Solutions
Dosadašnji razvoj turizma u Hrvatskoj zrcali konfliktnost između gospodarskih koristi te društvenih i okolišnih troškova generiranih turističkom aktivnošću bez, u ovom trenutku, adekvatnih mehanizama koji bi ublažili i prevenirali njegovu agresivnost. Zaokret prema razvoju održivog turizma u Hrvatskoj podrazumijeva promjene u dosadašnjoj praksi upravljanja turističkim razvojem. Razvoj održivog turizma: Današnji trenutak U proteklih 20-ak godina koncept ‘održivog razvoja’ dominantno je strateško usmjerenje turističkog razvoja u svijetu i u Hrvatskoj. Razvoj održivog turizma cilj je brojnih strateških razvojnih dokumenata na svim razinama, bilo da je riječ o destinacijskoj ili politici poslovnih subjekata, odnosno od međunarodne do lokalne razine. Jednako tako, održivost u turizmu fokus je djelovanja izuzetno velikog broja međunarodnih, nacionalnih i regionalnih, javnih, privatnih, profesionalnih i neprofitnih organizacija, udruženja ili inicijativa te je predmet konzultacija, edukacije, manuala i nerijetko certifikata koje nude. Istovremeno, turizam nedvojbeno postaje sve kontroverznija djelatnost. Usprkos povremenih, raznim krizama izazvanih oscilacija, 1 2
kontinuirani globalni rast turizma bitno pridonosi materijalnom blagostanju i rastu životnog standarda receptivnih zajednica, ali postojeći model temeljen na paradigmi rasta u sve većoj mjeri pridonosi i devastaciji prostora, gubitku bioraznolikosti, zagađenju okoliša i padu kvalitete života lokalnog stanovništva kao i padu zadovoljstva turista. U realnosti, dosadašnji razvoj turizma karakterizira konfliktnost uzrokovanu neravnotežom između ekonomske koristi te društvenih i okolišnih troškova, upravo suprotno deklariranim težnjama ka uravnoteženom, održivom razvoju. Činjenica je, međutim, da se danas u svijetu, s Europom u vodećoj ulozi, stvara novi kontekst. Potaknut klimatskom krizom, posljedicama pandemije Covida-19 i ratom u Ukrajini uvjetovanom energetskom krizom, ovo je vrijeme suštin-
skih promjena, kada održivost kao razvojna platforma dobiva novu oštricu. Za očekivati je da će, prije svega, Europski zeleni plan restrukturiranja europskog gospodarstva oko ‘zelenih industrija’ s ciljem postizanja klimatski neutralne Europe do 2050. godine i s budžetom od trilijun Eura, odnosno izvedeni programi kao što je to u Hrvatskoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., utjecati i na modifikaciju dosadašnje turističke prakse.1 Za očekivati je da će tome nadalje pridonijeti i recentnim istraživanjima potvrđeni pomaci ka ‘zelenoj’ orijentaciji turista, među kojima većina na putovanjima očekuje okolišno odgovorno upravljanje otpadom, vodom, energijom i prijevozom, te želi smanjiti svoj ugljični otisak, odnosno istraživanjima također dokumentiranu rastuću zasićenost receptivnih zajednica pritiscima turizma na destinaciju.2
Izvori: https://ec.europa.eu_strategy_european-green-deal-_hr; https://mint.gov.hr/NPOO/o-planu-oporavka/22723 Izvori: Booking Holdings, 2021 Sustainabilty Report, https://www.sustainability.booking.com/; Istraživanja stavova lokalnog stanovništva o turizmu za potrebe Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine (MINTS, 2022.) i studije nosivog kapaciteta turizma Crikveničko-vinodolske rivijere, Grada Mali Lošinj i Grada Splita (Institut za turizam, 2019. – 2022.)
12
Suvremena trgovina 4(47)
