praksa i očekivanja
Uvođenje eura u RH – osnove piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.
N
ovac kao sredstvo zamjene, zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj će od 1.1.2023. biti izražen u EURO valuti. Hrvatska će tako postati 20. zemlja članica EU koja je nacionalnu valutu zamijenila zajedničkim eurom. Temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom predviđa razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja (u eurima i kunama) od 5. rujna 2022. Za preračunavanje kuna u eure koristit će se isključivo fiksni tečaj konverzije kojeg je utvrdilo Vijeće EU dana 12.7.2022. i to 7,53450 kuna za jedan euro. Rezultat ovog fiksnog tečaja je i dugogodišnja monetarna politika HNB-a, odnosno provođenje režima upravljanog fluktuirajućeg tečaja, pri čemu se tečaj kune u odnosu na euro slobodno formirao na deviznom tržištu ovisno o kretanjima ponude i potražnje za de120
Suvremena trgovina 4(47)
vizama uz povremene devizne intervencije HNB-a. HNB bi intervenirao otkupom eura kako bi zaustavio daljnje jačanje kune ili drugim odgovarajućim mjerama, primjerice, povećanjem stope obvezne pričuve. Istovremeno, HNB nije utjecala na vrijednost kune prema drugim valutama, američkom dolaru ili švicarskom franku, jer se njihova vrijednost određivala odnosima eura i navedenih valuta na svjetskim deviznim tržištima. Devizni tečaj izražava cijenu strane valute u domaćem novcu, a formira se pod utjecajem ponude i potražnje na deviznom tržištu u onoj točki gdje se ponuda i potražnja stranih sredstava plaćanja nalaze u ravnoteži. Devizni tečaj raste ako se poveća potražnja ili smanji ponuda stranih sredstava plaćanja, odnosno pada ukoliko se smanji potražnja ili poveća ponuda stranih sredstava plaćanja. Aprecijacija je porast vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na de-
viznom tržištu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva manje domaće valute. Deprecijacija je pad vrijednosti domaće valute u odnosu na stranu na deviznom tržištu. Tada se za jedinicu strane valute dobiva više domaće valute. Zadnje dvije dekade, pod utjecajem svega navedenog navikli smo da takozvani „ljetni tečaj“ , kada milijuni turista unose veće količine eura, uzrokuje jačanje kune, odnosno za jedan euro dobiva se manje jedinica kuna, dok „zimski tečaj“ osigurava više jedinica kuna za jedan euro. Mogli bismo reći da je ljetni tečaj išao na ruku uvoznicima, a zimski izvoznicima. Gubitkom kune, dionici međunarodne trgovine, uvoznici i izvoznici moći će bolje planirati svoje troškove nabave i prodaje barem u onom dijelu na kojeg je djelovao tečaj. Ulaskom Hrvatske u eurozonu, valutni rizik nestaje, nema straha od deprecijacije kune pogotovo kada je riječ o otplati kredita mahom ugovorenih u
