nik
acije
ni ob os
va njs ki p.
mu ko
KOLIČINA VREMENA postotak dana proveden u određenom prostoru
ita san
rije
vanjski p.
pr
sanita rije
ori ost
zajednički p rost or
i
Znate kak’ se veli: 100 ljudi – 100 tumačenja koncepta vremena i njegovih implikacija.
VELIČINA PROSTORA standardne kvadrature prema POS-u osobni prostor i
Definicija pojma vremena ima puno, a njihovih tumačenja još i više. “Vrijeme je dimenzija Univerzuma prema kojoj je uređen nepovratni slijed pojava.” Vrijeme je jedina stvarna konstanta realnosti, koja ironično garantira njenu stalnu promjenu. Baš zato čovječanstvo oduvijek svijet oko sebe stavlja u odnos s vremenom, ne bi li uvelo smisao u stvari poput trajanja, granica, promjena, prostora, života... Većina “vremenskih” pojmova i njihove primjene su društveni konstrukti, te kao takvih ih ima jako puno.
zajednički prostori
franken-
Kako bi izgledao pravilnik POS-a (hrvatskog standarda izgradnje stanova za programe poticajne stanogradnje) kad njegove kvadrature ne bi bile diktirane minimalnim uporabnim površinama i ekonomskom računicom, već vremenom koje provodimo u stanu? Podešavanjem standardnih kvadratura tako da njihovi odnosi odgovaraju onima provedenog vremena u stanu, konstruirali smo frankenstan – shematski prikaz idealnog dvosobnog stana za prosječnog korisnika. No, istraživanjem dnevnih rutina i potreba brzo dolazimo do zaključka da ovakvih dijagrama ima koliko i ljudi na svijetu. Kako jedan (standardizirani) stambeni prostor
ikad može zadovoljiti potrebe svih njegovih potencijalnih stanara? Odgovore na to pitanje možda možemo pronaći u pristupima Yone Friedmana ili Alejandra Aravene – projektiranje definiranog, ali fleksibilnog okvira koji se dalje ispunjava prema potrebama i mogućnostima korisnika. Mogu li se neki od servisnih prostora stana prebaciti u javnu sferu, kako to zagovara Karel Teige? Stan postaje individualna stambena jedinica/ soba sa komunalnim sanitarijama, kuhinjama, blagovaonicama? Može li se stanaru omogućiti izbor između korištenja komunalnih i privatnih servisa? Može li stambena zgrada postati simbiotska zajednica, živi organizam koji se sa svojim stanovnicima mijenja, raste, smanjuje, živi i umire? Postoji li arhitektonski okvir koji može ostvariti stambene snove svakog pojednica, obitelji, kolektiva?
stan STAN STAN
FRANKENSTAN
55
