VDG JAHRBUCH 2002
Goran BEUS RICHEMBERGH
O nekim hrvatskim muzikolozima i skladateljima njema~kih korijena Rade}i na prikupljanju gra|e za biografski leksikon na{ih Nijemaca i Austrijanaca ali i Hrvata njema~kih i austrijskih korijena, nai{ao sam na mno{tvo osoba koje su dale neprocjenjiv doprinos kulturnoj povijesti Hrvatske, od pisaca i glumaca do skladatelja i glazbenih pedagoga. Tako je u razvitku glazbe u hrvatskim krajevima uloga Nijemaca i Austrijanaca vrlo zapa`ena jo{ od vremena srednjega vijeka kada su na dvorovima hrvatskih kne`eva i banova anga`irani kao dvorski svira~i. Ili, primjerice, u Dubrova~koj Republici, gdje su vrlo rano nastupali kao pla}eni gradski svira~i.1 Bilo je u doba srednjega vijeka i mnogo onih koji su se smucali po gradovima, selima, vojni~kim logorima i sajmovima kao vaganati, putuju}i zabavlja~i, no, njih vlasti, a pogotovo Crkva, nisu voljeli jer su pjevali pjesme slobodnijega, nerijetko i ne ba{ }udorednoga sadr`aja2. Me|u onima koji su se bavili glazbom na hrvatskim podru~jima posebno bih, za ovu prigodu, istaknuo muzikologe, glazbene pedagoge i skladatelje koji su svojim kreativnim radom obilje`ili va`ne dionice razvitka glazbe i glazbenoga `ivota u Hrvatskoj. Posebnu pozornost zaslu`uje skupina glazbenih pregalaca koji su djelovali u Vara`dinu u XVIII. i prvoj polovici XIX. stolje}a. Tamo je, naime, u samostanu ~asnih sestara ur{ulinki djelovao i `enski konvikt, koji je u svoje vrijeme bio me|u najva`nijim `enskim {kolama u Hrvatskoj (jedno vrijeme ~ak i jedina!) i u kojemu se cijenila i podu~avala glazba na visokoj razini. Tomu je posebice pridonijela Kajetana HORTNAJ, redovnica i glazbenica ([vapska, ? – Vara`din, 6. 2. 1776.), koja je u vara`dinski samostan stigla oko 1739. godine i u njemu djelovala kao vrsna orgulja{ica i u~iteljica glazbe konviktorki. Postala je glavarica samostana 1764. godine i ostala na toj du`nosti 12 godina, do svoje smrti. U tome su razdoblju izgra|eni novi internat i samostanska {kola a brojne su se redovnice (uglavnom Njemice) obrazovale i afirmirale kao glazbenice i u~iteljice glazbe. No, ono po ~emu je ovdje posebno izdvajamo je njeno nastojanje za razvitak glazbe. Ona je, naime, od tada{njih skladatelja redovito naru~ivala brojne nove skladbe sakralne glazbe, od kojih su mnoge i do danas sa~uvane3. Tako je nekoliko skladbi naru~ila od Jana 1
2
3
Od 1378. pa do 1558. godine dubrova~ki arhivski dokumenti bilje`e djelovanje desetak njema~kih pla}enih gradskih glazbenika, od kojih se izrijekom spominju Helias Theutonicus, Juanis Theutonicus, Radasinus Theutonicus, Peterchinus Allemanus, Pater Noster de Prussa, Petrus de Colonia, Matheus de Zenpizolo i Petrus Germanus. Vidi: Miho Demovi}: Glazba i glazbenici u Dubrova~koj Republici, Zagreb 1981., str. 74. Vidi: Zoran Hudovsky: Razvoj muzi~ke kulure u Zagrebu od XI do konca XVII stolje}a, Rad JAZU, Knjiga 351, Zagreb, 1969., str. 14 O tome opse`nije vidi: Ladislav [aban: Glazbene mogu}nosti Vara`dina u 18. i u prvoj polovici 19. stolje}a, Rad JAZU, knjiga 377, Zagreb 1978.
179
