VDG JAHRBUCH 2002
Milan VRBANUS
Prilog prou~avanju pivarstva u Osijeku u prvoj polovici 18. stolje}a Autor je poku{ao na temelju objavljene i neobjavljene arhivske gra|e prou~iti razvoj pivarstva u Osijeku u prvoj polovici 18. stolje}a. Nastojao je utvrditi imena pivara koji su `ivjeli i radili u samom gradu, koli~ine proizvedenog i prodanog piva te njegovu cijenu. Tako|er je poku{ao utvrditi u kakvim su dru{tvenim prilikama radili pivari u gradu Osijeku. Poslije odbijanja Husein-pa{ine opsade Osijeka 1690. god. i oslobo|enja Slavonije u listopadu 1691. god.1, zapo~elo je naseljavanje novih stanovnika. Prvo su se nastanili carski vojnici, ali su se brzo po~eli naseljavati i civili s podru~ja Monarhije, ali i izvan nje. Ve}ina doseljenog civilnog stanovni{tva bila je njema~ke narodnosti, a uz njihove je navike bilo vezano pijenje piva pa su u Osijek do{li i pivari. Prvi pivar u mati~nim knjigama grada Osijeka javlja se 1694. god. Bio je to Joseph Hammerl koji se spominje 3. sije~nja 1694. god. u mati~noj knjizi vjen~anih.2 Ne{to kasnije iste godine (28. o`ujka 1694) u mati~noj knjizi kr{tenih spominje se pivar i trgovac Johann Conrad Stehr.3 Johann Conrad Stehr spominje se i slijede}ih godina u mati~noj knjizi kr{tenih, od toga posljednji put 1698. godine.4 Polovicom 1694. god. zabilje`eni su u mati~noj knjizi vjen~anih pivar Vitus Casper i njegov vjen~ani kum pivar Joseph Hammerl.5 1
2
3 4 5
O borbama za oslobo|enje Slavonije od osmanske vlasti vidi u: Tadija Smi~iklas, Dvijestogodi{njica oslobo|enja Slavonije, I dio: Slavonija i druge hrvatske zemlje pod Turskom i rat za oslobo|enje, Djela JAZU, knj. XI, Zagreb 1891., 110-111, 115-116 i 126, (dalje: Smi~iklas, Slavonija); Radoslav Lopa{i}, Dva hrvatska junaka Marko Mesi} i Luka Ibri{imovi}, Zagreb 1888., 149-150 i 152, (dalje. Lopa{i}, Dva hrvatska junaka); Ive Ma`uran, «Rat za oslobo|enje od osmanske vladavine od 1684. do 1691. godine i stanovni{tvo Slavonije krajem 17. stolje}a», Popis naselja i stanovni{tva u Slavoniji 1698. godine, Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU, knj. 2, Osijek 1988., 27, 30-32, 34 i 38 (dalje: Ma`uran, «Rat»); Josip Bösendorfer, Crtice iz slavonske povijesti s osobitim obzirom na pro{lost `upanija: Kri`eva~ke, Viroviti~ke, Po`e{ke, Cisdravske Baranjske, Vukovske i Srijemske te Kraljevskog i slobodnog grada Osijeka, Pretisak izdanja objavljenog u Osijeku 1910., Vinkovci 1994., 336-337, (dalje: Bösendorfer, Crtice); Othmar Pickl, «Udio [tajerske u pobjedi nad Turcima kod barda Harsany godine 1687. Prilog logistici «Velikog turskog rata», Historijski zbornik XLI/1988., Zagreb 1989., 188, (dalje: Pickl, «Udio»); Rudolf Horvat, Slavonija - povijesne rasprave, crtice i bilje{ke I, Pretisak izdanja iz 1936., Vinkovci 1994., 5, 8 i 134, (dalje: Horvat, Slavonija I) i Rudolf Horvat, Slavonija - povijesne rasprave, crtice i bilje{ke II, Vinkovci 1994., 189-190 (dalje: Horvat, Slavonija II), O vojnim operacijama za oslobo|enje Slavonije vidi op{irnije u: Lajos Szita, «Oslobo|enje Slavonije i Osijeka od Turaka», Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje I, Osijek 1991., 189-198, 202 (dalje; Szita, «Oslobo|enje») i Josef Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992., 117 (dalje: Matuz, Carstvo); Ive Ma`uran, Stanovni{tvo Osijeka 1693-1703. Liber baptizatorum, copulatorum et mortuorum Essekini ab anno 1693. usque ad 1703., Gra|a za historiju Osijeka i Slavonije, knj. 5, Historijski arhiv u Osijeku, Osijek 1974., 241. (dalje: Ma`uran, Osijek) Ma`uran, Osijek, 107. Isto, 125, 133 i 162. Isto, 242.
221
