VDG JAHRBUCH 2002
Zdenka BA@DAR
Uloga grofa Karla Eltza u podizanju gospodarskih prilika na podru~ju Vukovara 1848.-1900. (Prilog prou~avanju gospodarske povijesti na podru~ju @upanije Sreimeske) 1. Slavonija i hrvatsko Podunavlje1 jo{ su u XVIII stolje}u zbog svojih gospodarskih mogu}nosti predstavljali va`no privredno podru~je za cijelu Monarhiju. Brojne promjene koje su uslijedile u politi~kom `ivotu Habsbur{ke Monarhije polovinom XIX stolje}a dovele su i do prodora novih inicijativa u poljoprivredi, trgovini, obrtu, prometu i industriji. Na slavonskom gospodarskom prostoru nalazimo ~itav niz specifi~nosti koje je u velikoj mjeri do nagodbe usmjeravala austrijska dr`avna uprava. Nakon sklapanja Austro-Ugarske nagodbe 1867. i Hrvatsko-Ugarske nagodbe 1868. nadle`nost u tzv. zajedni~kim poslovima pripala je ma|arskom saboru, a Nagodbom su bile uklju~ene u ugarsku upravu i sve oblasti privrednog `ivota: industrija, obrt, kreditne ustanove, vanjska politika, promet i `eljeznice tj. financijski i gospodarski poslovi stavljeni su u nadle`nost ma|arskih ministarstava. Za razliku od Austrijske, Ugarska prometna politika nagodbenog razdoblja zasnivala se na radijalnom, zvjezdolikom sustavu pruga, koje su imale ishodi{te u Budimpe{ti i s njom povezivale susjedne zemlje.2 Na podru~ju isto~ne Slavonije uz Osijek, kao gospodarski centar isti~e se trgovi{te Vukovar po svom polo`aju, prirodnim bogatstvima i trgovini. Prirodna bogatstva “Podunavlja”, a uz njih trgovina i obrt predstavljali su veliko privredno bogatstvo koje je Austrija htjela razviti tako da bi povezala Podunavlje s Jadranskim morem. Tijekom XVIII stolje}a trgovina je iz Banata i{la starim prirodnim putovima od Podunavlja prema Rijeci. Za proizvode iz Podunavlja bile su otvorene u tom razdoblju sve talijanske, {panjolske i francuske luke.3 U razdoblju neposredno prije ukidanja feudalnih odnosa podru~je hrvatskog Podunavlja predstavljalo je va`no prometno podru~je za cijelu Habsbur{ku Monarhiju. Gra|anstvo Vukovara je sve do 1848. ostalo u svojim cehovskim i trgova~kim granicama, tj., zbog ograni~enog lokalnog tr`i{ta, skromnog kapitala i lo{e carinske 1 2 3
Pod navedenim suvremenim pojmom obra|ujem isto~nu Hrvatsku (isto~nu Slavoniju i Srijem) u navedenom razdoblju. I.Beuc, Povijest institucija dr`avne vlasti kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dlamacije, Zagreb, 1985., str.276-278. Denkschrift über die Notwendigkeit und die Bedeutung einer Eisenbahn von Semlin nach Fiume mit Abzweigungen nach Zeng, Essek und Brod (Mit einer Eisenbahnkarte und mehreren Situationsskizzen), Wien, Aus der kaiserlich - königlichen Hof- und Staatsdruckerei, 1864., str.11.
23
