VDG JAHRBUCH 2002
Mira KOLAR-DIMITRIJEVI]
[to su pravnici Ernest Spies i Ljudevit (Ludwig) Zimpermann radili u Srijemu i u Beogradu tijekom Prvog svjetskog rata i kako im je uzvra}eno na njihovu dobrotu. 1. Uvijek pi{emo samo o `rtvama Drugog svjetskog rata. Me|utim izvori pokazuju da je i Prvi svjetski rat zaustavio karijere onih koji su se na{li na strani pora`enih. No pogo|eni su ~esto bili i oni koji su pravodobno odabrali stranu, pa su ipak bili udaljeni od vlasti i to radi svog njema~kog podrijetla i prezimena. U brojnim materijalima odabrala sam dvije takove li~nosti: dr. Ernesta Spiesa i dr. Ludwiga Zimpermanna. Ono {to je zajedni~ko za te dvije li~nosti je da su u~estvovali tijekom Prvog svjetskog rata kao civilni upravnici u Srijemu i Beogradu, i iako su ~inili dobro koliko je to bilo mogu}e u ratnim uvjetima na kraju su oni ispali `rtve, proskribirani od beogradskog re`ima, sumnjivi, omalova`eni i zapostavljeni. Njema~ka i Austro-Ugarska izgubile su Prvi svjetski rat. Velika Austro-Ugarska, koja je imala 52,000.000 stanovnika na 625.000 kvadratnih kilometara povr{ine sukobila se sa Kraljevinom Srbijom koja je imala 4,500.000 stanovnika na 96.000 kv. kilometara i kao posljedica toga rat je zahvatio gotovo ~itavu Europu. Austro-Ugarska je precijenila svoje snage, a osobito nije vodila ra~una o mnogonacionalnom sastavu svoje dr`ave i o jakom udjelu Slavena u njoj. Kraljevina Srbija je bila mala, ali je ratovala 1876. s turskom, 1885. s Bugarskom, 1912. s Turskom, 1913. s bugarskom i Albanijom, a 1914. s Austro-Ugarskom carevinom i iz svakog tog sukoba izlazila je uglavnom kao pobjednik. Poznato je da povijest pi{u pobjednici, pa u tome nije iznimka ni Srbija, koja ni prije 1918. nije dobro mislila o Nijemcima, a pogotovo se antigermansko osje}anje u~vrstilo tijekom Prvog svjetskog rata kada su Nijemci, Austrijanci i Ma|ari okupirali Beograd i cijelu Srbiju. Dakako pod okupacijom nije bilo dobro. No dobro nije bilo ni u Hercegovini, Dalmaciji, Istri i Bosni. Svugdje je harala glad, neima{tina, zima, bole{tine. Djecu iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije trebalo je 1917. slati u sjeverne dijelove Hrvatske kako ne bi umrla od gladi. Austro-Ugarska je u{la u rat misle}i da ima posla sa neprijateljem koji se je istro{io tijekom balkanskih ratova. Ona je po uzoru kako je von Schliffen namislio zaokru`iti Pariz u{la i u Srbiju preko Drine misle}i na taj na~in zaokru`iti Beograd. No udar preko Drine, gdje nije bilo mogu}e osiguravati kvalitetnu pozadinu bio je za Austro-Ugarsku proma{aj, utoliko vi{e {to komanda nije ra~unala sa me|usobnim simpatijama ju`nih Slavena {to se je njegovalo ve} puno stolje}e. Slavenski vojnici 31
