VDG JAHRBUCH 2002
Vlado OBAD
In memoriam: Marko Leitner (Roman Alexandra Sachera-Masocha: "Die Ölgärten brennen") Godine 1943., usred ratnog mete`a, nastajao je na otoku Kor~uli neobi~an roman Die Ölgärten brennen (Maslinici u plamenu). Autor mu je bio austrijski knji`evnik Alexander Sacher-Masoch, uvjereni ljevi~ar i antifa{ist, koji je nakon priklju~enja Austrije njema~kom „Reichu“ (1938.) zbog svojih slobodoumnih napisa dospio na listu veleizdajnika. Iz Be~a je pobjegao u Beograd i `ivotario ondje kao dopisnik {vicarskih novina Berner Bund. 1941. je pre`ivio bombardiranje grada i na pustolovan na~in, uz pomo} doma}ih ilegalaca, prebacio se preko Bosne na jug Dalmacije, koga su u to vrijeme bili zaposjeli talijanski fa{isti. Iako Hitlerovi saveznici, Talijani su tolerirali @idove pa se Sacher-Masoch, po nacisti~koj nomenklaturi deklariran kao „polu @idov“, na Kor~uli mogao osje}ati relativno sigurnim. To prinudno, dvogodi{nje „ljetovanje“ na Mediteranu nipo{to nije bilo idili~no. Strah od deportacija poja~ao se osobito nakon Mussolinijevog pada, kada su Nijemci i partizani zapodjenuli borbu za prevlast u Dalmaciji. Valjalo je osim toga namaknuti sredstva za golo pre`ivljavanje. Austrijski knji`evnik zara|ivao je kao fizi~ki radnik u brodogradili{tu, a u slobodno vrijeme prikupljao gra|u za svoj roman. Tako su u izvanrednim okolnostima ispisane stranice koje premo{}uju jaz izme|u naroda sukobljenih u ratu. U sveop}em pomra~enju, u psihozi nasilja i mr`nje, umjetnost je ve} utirala putove pomirenje i razumijevanja. Neobi~no je pritom da Maslinici u plamenu ne povezuju samo dvije literature, austrijsku i hrvatsku, nego i dva razli~ita hrvatska podneblja: mediteransko-oto~ni ugo|aj Kor~ule i gra|ansko ozra~je Osijeka! Kako se be~kome knji`evniku posre}ilo da u svoje djelo suvislo integrira ove naizgled opre~ne sadr`aje? Jug Dalmacije je po~etkom rata postao privla~no pribje`i{te ne samo za emigrante iz Njema~ke i Austrije nego i za @idove s podru~ja Jugoslavije. Sacher-Masoch je tako na Kor~uli upoznao mladu `enu po imenu Milica, koja je pristigla iz Beograda, ali je ro|enjem i `ivotom bila Osje~anka. Kao ve}ina osje~kih @idova i ona je jednako suvereno vladala njema~kim i hrvatskim jezikom pa je svom be~kom prijatelju uveliko olak{ala sporazumijevanje s oto~anima i pribli`ila mu njihov na~in `ivota. Odrazilo se to na najbolji na~in na Sacher-Masochovo knji`evno oslikavanje Kor~ule: on je dobro upu}en u pro{lost i ratnu stvarnost otoka, predaje se ljepoti Mediterana, poznaje pu~ku du{u ribara i ratara, suosje}a s njima i uva`ava ih kao prijatelje. Po toj bliskosti s doma}im `ivljem, po realisti~kom pripovijedanju i zapa`anju ljupkih detalja svakodnevice on daleko nadma{uje Franza Theodora Csokora, svog knji`evnog kolegu i zemljaka, koji je emigrantske dane tako|er provodio na Kor~uli. 329
