VDG JAHRBUCH 2002
Zlatko VIRC
Vinkova~ki Nijemci u hrvatskim dru{tvima Nakon oslobo|enja isto~ne Slavonije od Turaka 1687. godine, vinkova~ki kraj bio je, kao i cijela Slavonija, relativno slabo napu~en. Carska komora, koja je htjela oja~ati gospodarski ovaj kraj, podr`avala je doseljavanje stanovni{tva iz drugih krajeva. Podru~je ju`no od Vinkovaca, uklju~uju}i i Vinkovce bilo je uklju~eno u Vojnu granicu pa je tu vojna vlast postavljala neka ograni~enja vezana uz doseljavanje. Do 1747. godine doseljavanje nije imalo nekih posebnih ograni~enja, ali iza te godine vojna vlast vi{e ne dopu{ta useljavanje ako nije u funkciji ja~anja obrambene mo}i Vojne krajine. Nijemci su zapo~eli doseljavanje u Vinkovce u vrijeme Vojne granice koje je zavr{eno do kraja 19. stolje}a. Bilo je to najve}e pojedina~no doseljavanje porodica. Postturski Vinkovci formirali su se u dva ve}a zemljoradni~ka naselja. To su Ervenica isto~no i Krnja{ zapadno od sredi{ta koje je izgra|eno iza 1747. godine. Izme|u tih dvaju naselja nastala je Duga ulica ili Lange Gasse. Tu su se naseljavali Hrvati, manje Nijemci, dok su Krnja{ i Ervenica bila hrvatska naselja. Tijekom 18. stolje}a Nijemci su se prete`ito naseljavali u ulici koja je nastajala od sredi{ta mjesta prema selu Nu{tru. To je bila Njema~ka ulica ili Deutsche Gasse. No u toj ulici po~eli su se naseljavati i Hrvati. U pravilu su se Nijemci naseljavali po ulicama, ve} prema tome gdje su uspijevali na}i slobodno zemlji{te za gradnju ku}e, ili su se naselili u ulici gdje su kupili ku}u. Na taj na~in Nijemci nisu mogli formirati ~vr{}u zajednicu koja bi na jednom u`em prostoru bila dovoljna samoj sebi. S druge strane, `ivot u urbanoj sredini tjerao ih je na veoma brzo uklapanje u nju. U prvoj polovici 19. st. tu `ivi druga ili ~ak tre}a generacija obitelji koja je tu ro|ena. Sve zajedno to je utjecalo na razvijanje osje}aja pripadnosti novoj domovini Hrvatskoj. Do 1861. godine, kad je hrvatski ban Josip [ok~evi} uveo hrvatski jezik u javnu uporabu, postupno, i u podru~ju Vojne granice njema~ki jezik gubi vode}u poziciju u dru{tvu. Ukidanje Vojne granice i njezino priklju~enje civilnoj Hrvatskoj (1881.) ozna~ilo je daljnje slabljenje utjecaja njema~kog jezika. Nijemci, dolaze}i iz znatno ja~eg kulturnog okru`enja, sa znatno razvijenijom kulturom (u po~etku su to bili vojni slu`benici, ~asnici i obrtnici) uspijevali su utjecati na okolinu u pozitivnom smislu. Tek iza ukinu}a Vojne granice doseljavaju se i Nijemci slabijeg imu}nog stanja. Saznanje da su Nijemci bilo je nagla{avano samo u popisima stanovni{tva ili kad se trebalo posebno izja{njavati. Sklapanje brakova s pripadnicima drugih nacionalnosti, redovito je i{lo nau{trb slabljenja uporabe njema~koga jezika u rodnom domu. Jezik, obi~aji i tradicijska kultura `ivjeli su samo u me|usobnom dru`enju unutar obitelji i me|u ro|acima. 53
