VDG JAHRBUCH 2002
Snje`ana PAU[EK-BA@DAR
Teze iz kemije Ivana Petra Karla grofa Sermagena Terezijanskoj vite{koj akademiji u Be~u 1. Uvod U prvi mah ~esto se Ivana Petra Karla grofa Sermagea, ro|enog u Zagrebu 1793., zamjenjuje s njegovim stricem Josipom grofom Sermageom. Razlog tomu je {to je Karlo naslijedio svog strica Josipa, nakon njegove smrti (1833.), na mjestu ravnatelja {kolstva za Hrvatsku i Slavoniju, s naslovom kraljevskog savjetnika. Pred kraj `ivota, Karlo Sermage je pozvan u Be~ da djeluje u svojstvu vladinog savjetnika za zemljodjelstvo i rudarstvo, gdje je i umro (1851.). Zapisan je u Be~kom genealo{kom priru~niku grofovskih ku}a. Poznato je da je car imenovao Karla Sermagea uglednikom i ~lanom Banskog stola za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (1826.). Tako|er je poznato da je kao takav uglednik sudjelovao u radu Hrvatskog Sabora (1832.), te da je odr`ao govor u kojem je istaknuo na~elo teritorijalne cjelovitosti hrvatskih zemalja, te osudio politiku ma|arizacije. Prema tom govoru, kojim se Sermage pridru`io grofu Janku Dra{kovi}u, autoru programske Disertacije, sastavljene su odrednice za saborske poklisare u zajedni~kom Ugarsko-hrvatskom Saboru. Poznato je, tako|er, da je Karlo Sermage u doba svog boravka u Be~u objavio na njema~kom jeziku bro{uru (1836.), u kojoj je ma|arskom hegemonizmu suprotstavio ne samo povijesno pravo (Pacta conventa) s njegovom idejom o hrvatskim zemljama kao regna adnexa aut confederata Ugarskoj, ve} i nacionalnu ideju. No, malo je poznato da se do godine 1826. Ivan Petar Karlo grof Sermage bavio kemijskim znanostima i rudarstvom i da se {kolovao na tom podru~ju. Njegove teze iz kemije objelodanjene su u Be~u u zasebnoj knji`ici (1818.).
2. @ivotopis Ivan Petar Karlo Sermage od Susjedgrada rodio se 24. velja~e 1793. godine u Zagrebu, a umro 13. kolovoza 1851. godine u Be~u. Bio je sin Petra Ivana Sermagea iz njegovog drugog braka s Katarinom groficom Nada`difogaras. O njegovom odgoju brinuo se, po onda{njem obi~aju, francuski abbĂŠ. Kada mu je bilo 11 godina izgubio je oca i dobio mjesto za {kolovanje u Terezijanskoj vite{koj akademiji u Be~u. Tu je, u po~etku, slabo napredovao, a poslije je po~eo marljivije u~iti, osobito prirodne znanosti. 65
