Godišnjak - Jahrbuch 2002

Page 89

VDG JAHRBUCH 2002

Ludwig BAUER

Kulturni identitet Podunavskih Nijemaca kao knji`evni izazov U pro{logodi{njem sam svome izlaganju govorio o potrebi ja~anja i afirmiranju kolektivnog kulturnog identiteta. Iako u mome izlaganju nisu bile posebno nagla{ene referencije koje bi vodile prema podsje}anju na nepoliti~ko naslje|e Kulturbunda, ali marginalno spomenute jesu, ne odri~em da se i ta veza, ma kako labava, mo`e smatrati imanentnom. Ali je naglasak onda svakako na nepoliti~kom aspektu, i na tome da je to samo jedna od mogu}ih referencija te teme. Za ovu priliku pripremio sam prilog koji se bavi individualnim kulturnim identitetom pripadnika grupacije Podunavskih Nijemaca, odnosno Nijemaca i Austrijanaca1 kao manjine u Hrvatskoj, i to prije svega s aspekta tog pitanja kao knji`evne gra|e. Individualni kulturni identitet, tj. takav identitet pojedinaca, bli`i je po prirodi stvari knji`evnosti, odnosno -- knji`evnoj obradi, jer se ~ak i onda kada je zanimanje pisca usmjereno prema grupi, prema odre|enom tipu kolektiva, knji`evna projekcije ostvaruje na razini pojedinih osoba. U okviru te teme poku{ao bih opravdati, motivirati ili odgovoriti na neka od pitanja koja se upu}uju i mome odnosu prema vlastitom knji`evnom radu, a koja bi se mogla artikulirati na sljede}i na~in: Za{to pisac koji po mi{ljenju kritike i publike mo`e opstati u "ve}inskoj" konkurenciji, ne odstupa od toga da se bavi "manjinskom" tematikom? ^im se dotakne pitanje individualnog kulturnog identiteta, odmah se otvaraju nova. [to to zapravo jest? Pojednostavljen odgovor bio bi kako je upravo stvaranje knji`evnog modela poku{aj odgovora na to pitanje. ^ak i svaki poku{aj artikulacije takve knji`evne teme mo`e predstavljati i tra`enje ili definiranje odgovora na pitanje o vlastitom kulturnom identitetu. Ali, dakako, kulturni identitet postoji i izvan okvira knji`evne gra|e i predstavlja {iri kompleks zna~enja od onih na koja se ovdje usredoto~ujemo. Kulturni identitet pojedinaca ipak se prije svega zasniva na naslije|u, pa se time cijeli kompleks i opet vra}a u problematiku grupe. Dakle, jedan je od problema individualizirati ishodi{no naslije|e, koje je po definiciji kolektivno, a po realizaciji, po reakcijama u pojedinim `ivotnim situacijama individualno. 1

Kada govorimo o definiranju potomaka Nijemaca i Austrijanaca, ili ljudima koji se time svojim porijeklom mogu povezati, onda moramo imati na umu da je u kulturnom smislu vrlo te{ko razlikovati takve Nijemce od takvih Austrijanaca. S jedne strane, to je uvjetovano ~injenicom da se u pro{losti ti pojmovi nisu razlikovali na na~in kao {to se razlikuju danas, pa je bilo dio op}ih nazora da se i Austrijanci, ili dr`avljani Austrije, smatraju dijelom njema~kog naroda, ba{ kao npr. Prusi ili Bavarci. Direktna je posljedica toga i to da neki od potomaka Nijemaca i Austrijanaca ni danas ne mogu odvajati jedno porijeklo od drugoga, pa niti kulture. U tom smislu neizbje`no preklapanje ili pak podudaranje oba pojma, na na~in kako se ovdje tretira, li{eno je bilo kakvih politi~kih konotacija, i valja ga razumjeti izvan takvih mogu}ih tuma~enja.

89


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Mar ga re ta MATIJEVIĆ Franz Pfan ner (1825. – 1909.) - ili krat ko o do pri no su nje ma~kih tra pi sta jago spo dar skom raz vit ku ban ja lu~kog kra

20min
pages 279-286

Vla di mir GEIGER njeFOLKSDOJ^ERI - Fa tum ko lek tiv ne kriv

1hr
pages 287-324

Ivan ĆOSIĆ-BUKVIN Po sli je rat na sud bi na Ni je ma ca Cvel fe ri je u Izvje{}ima op}in skih Ko mi si ja za rat ne zlo~ine

8min
pages 325-328

Vla do OBAD In me mo riam: Mar ko Le it ner (Ro man Ale xan dra Sa che ra-Ma so cha: "Die Ölgärten bren nen

19min
pages 329-336

Bran ko OSTAJMER Bi blio gra fi ja Godi{nja ka Nje ma~ke na rod no sne za jed ni ce / VDG Jah rbuch 1994.-2002

14min
pages 337-346

Su za na LEČEK ka i Folksdoj~eri“Fre ies Heim” – Hrvat ska re pu bli kan ska sel ja~ka stran

50min
pages 201-220

Ma ti ja PIGLER maNi jem ci u Ban kov ci

22min
pages 229-240

Mi lan VRBANUS Pri log prou~avan ju pi var stva u Osi je ku u prvoj po lo vi ci 18. stol je}a

20min
pages 221-228

Bog dan MESINGER Ri ta u li za ci ja sje}anja ma(Antro po lo{ki ogled o o~uvan ju znan ja o umi nu lim kul tu ra

10min
pages 273-278

Ivan PEDERIN skog rataAu stri ja u eu rop skoj pu bli ci sti ci u doba oko Prvog svjet

2hr
pages 111-170

Go ran BEUS RICHEMBERGH naO ne kim hrvat skim mu zi ko lo zi ma i skla da tel ji ma nje ma~kih ko ri je

23min
pages 179-188

Vla sta ŠVOGER tungNi jem ci i Nje ma~ka na stra ni ca ma li sta Südsla wi sche Ze i

27min
pages 189-200

Ma ri na VINAJ No vi ne na nje ma~kom je zi ku ti ska ne u Osi je ku do po~etka Dru gog svjet skog rata

15min
pages 171-178

Li di ja DUJIĆ naPo du nav lje - eu rop ski ob zor Ba u e ro vih ro ma

17min
pages 95-102

Lud wig BAUER zovKul tur ni iden ti tet Po du nav skih Ni je ma ca kao knji`evni iza

11min
pages 89-94

Bran ka BALEN Pfal zo vo sak ral no sli kar stvo

20min
pages 79-88

Zlat ko VIRC maVin ko va~ki Ni jem ci u hrvat skim dru{tvi

26min
pages 53-64

Stan ko PIPLOVIĆ Sli kar Ru dolf Bunk

11min
pages 73-78

Snježana PAUŠEK-BAŽDAR Teze iz ke mi je Iva na Pe tra Kar la gro fa Ser ma ge na Te re zi jan skoj vite{koj aka de mi ji u Be~u

13min
pages 65-72

Lo vor ka ČORALIĆ neBa run Mak si mi li jan Gall i Brinjsko-li~ka buna 1746. go di

17min
pages 45-52

Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ [to su prav ni ci Ernest Spies i Lju de vit (Lud wig) Zim per mann ra di li u Sri je mu i u Be o gra du ti je kom Prvog svjet skog rata i kako im je tuuz vra}eno na nji ho vu do bro

27min
pages 31-44

Zla ta ŽIVAKOVIĆ-KERŽE Obi telj Engel hardt u go spo dar skom `ivo tu Osi je ka ku(Pri lo zi za prou~avan je mli nar ske in du stri je u Osi je

18min
pages 11-22

ske(Pri log prou~avan ju go spo dar ske po vi je sti na po dru~ju @upa ni je Sre i me

16min
pages 23-30

UVODNIK

4min
pages 9-10
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.