VDG JAHRBUCH 2001
Stanko PIPLOVI]
Teorije Josefa Strzygowskog o umjetnosti Dalmacije Jedan od vode}ih austrijskih teoreti~ara umjetnosti novijeg vremena Josef Strzygowski veliku je pozornost posvetio graditeljskom naslje|u Dalmacije, tuma~enju i genezi pojedinih pojava i njegovih oblika. Porijeklom je iz Poljske. Rodio se 1862. u Biali u [leskoj. [kolovao se u Be~u, Berlinu i Münchenu. Godine 1892. postao je profesorom na sveu~ili{tu u Grazu, a 1909. u Be~u. Bio je voditelj Instituta za isto~nja~ku umjetnost. Izi{ao je na glas u europskim znanstvenim krugovima kao vrsni poznavalac filozofije i povijesti umjetnosti. Preminuo je 1941. godine u Be~u. Strzygowski je zna~ajna osoba u stru~nim krugovima prvih 30 godina XX. stolje}a. Poznat je po svojim smjelim postavkama ishodi{ta i razvitka umjetnosti ~ime je izazvao velike polemike. Njegova stajali{ta o porijeklu starokr{}anske umjetnosti vrlo su posebna. Isticao je presudno zna~enje Helenizma i Orijenta nasuprot uvrije`enom mi{ljenju o kontinuitetu rimskog i bizantinskog stvarala{tva. Umanjivao je ulogu Bizanta i tra`io korijene dalje na Istoku. Nagla{avao je ulogu aleksandrijske i sirijske sredine. I porijeklo srednjovjekovne europske umjetnosti je tra`io u Maloj Aziji, Armeniji i seobama naroda. Napokon je obrazlagao njene skandinavske iskone. Na temelju takvih promi{ljanja obja{njavao je nezavisnost umjetnosti ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji u odnosu na rimsku tradiciju i langobardsko stvarala{tvo. Vidio je ~ak nastanak njenih graditeljskih oblika i tehni~kih struktura na sjeveru Europe. Sli~an je njegov stav i u odnosu na pleternu ornamentiku kamenog namje{taja crkvica. Tijekom istra`ivanja mijenjao je mi{ljenje. U po~etku je smatrao bitnim Iran, ali se kasnije priklonio germanskoj mistici. Neke njegove postavke su kasnije otklonjene, ipak ukazivanje na potrebu znanstvenog prou~avanja nepoznatih zemalja od fundamentalnog je zna~aja za metodologiju istra`ivanja u povijesti umjetnosti. Hrvatsku je upoznao dosta rano. Jo{ 1887 po{ao je kao mladi privatni docent preko Zagreba u Dalmaciju provesti bo`i}ne praznike. Tom su prilikom ranosrednjovjekovni spomenici zaokupili njegovu pozornost. Njima se detaljnije pozabavio ve} 1893. godine u djelu “Kunst-geschichtliche Charakterbilder aus Österreich-Ungarn” {to ga je izdao A. Ilg u odsjeku o ranome i poznijem srednjem vijeku. Godine 1901. Strzygowski je u raspravi “Orijent ili Rim” poljuljao uvrije`eno shva}anje autoriteta, ustvrdiv{i da je glavna zasluga, dotada pripisivana Rimu u nastanku prve kr{}anske umjetnosti, ustvari pripadala Orijentu. Po njegovom mi{ljenju, umjetnost koja se razvila na Orijentu, u Egiptu, Siriji i Maloj Aziji u prva tri stolje}a na{e ere je bila potpuno neovisna od Rima. I kr{}anska bazilika vu~e 121
