VDG JAHRBUCH 2001
Goran BEUS RICHEMBERGH
Be~ki dalmatinac - kralj operete (o 180. obljetnici ro|enja Franza von Suppéa) Hrvatska je kulturna javnost odavno ve} sklona zaboravljati velikane iz svoje pro{losti. Jedan od onih koji to doista nisu zaslu`ili svakako je i ~uveni austrijski skladatelj Franz von Suppé, ro|eni Dalmatinac i proslavljeni kralj operete. Franz von Suppé, ili punim imenom pod kojim je ro|en: Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppé Demelli, ro|en je 18. travnja 1819. godine u Splitu, u ku}i blizu biskupove pala~e, iznad `eljezni~koga kolodvora, sru{enoj u savezni~kome bombardiranju tijekom Drugoga svjetskoga rata. Njegov je otac, ina~e o`enjen Be~ankom, bio austrijski carski slu`benik ~iji su preci vukli podrijetlo iz Belgije. Nedugo nakon Franzova ro|enja obitelj se iz maloga Splita, zbog o~eve slu`be, preselila u Zadar, tada{nji glavni grad Dalmacije. Tu je Franz odrastao i stekao prva glazbena iskustva. Nije mu bilo ni osam godina kad je kao ~lan katedralnoga pjeva~koga zbora, pod ravnanjem Giovannia Cigalle, nau~io ~itati notne zapise. [tovi{e, glazbenici katedralnoga orkestra su mu davali i satove iz flaute te prve poduke iz skladanja, pa je mali Franz ve} tada po~eo skladati prve kompozicije. U petnaestoj su ga godini roditelji poslali u Padovu na studij prava, nadaju}i se da }e nastaviti o~evim stopama dr`avnoga ~inovnika. No, njemu pravne znanosti nisu bile opsesija tako da je jedva slu{ao predavanja. Vi{e od svega je bio zainteresiran glazbom koja ga je sve ~e{}e odvodila i u milansku Scalu. Tamo je sreo Rossinija, Donizettija i mladoga Verdija, op~injen njihovim umije}em pa je ve} kao {esnaestogodi{njak skladao svoje prvo veliko glazbeno djelo: Misu u F-duru. ^etiri desetlje}a kasnije preradio ju je i objavio kao Dalmatinsku misu (Missa dalmatica). U taj mu ~as umire otac i Franz naprasno prekida studij prava i glazbeni `ivot u Padovi da bi se vratio u Zadar i pomogao majci oko definitivne selidbe u Be~, k djedu, maj~inu ocu. Po dolasku u habsbur{ku prijestolnicu Franz na djedov i maj~in nagovor upisuje medicinu, koju, naravno, nije nikada zavr{io. Opet ga od akademske karijere odvla~i glazbena: ubrzo se prebacio na studij glazbe kod Simona Sechtera i Ignaza viteza od Seyfrieda, staroga Beethovenoga prijatelja. Dovr{iv{i jo{ jednu misu, Suppé se okrenuo svjetovnoj glazbi. Odmah se oku{ao u operi: prva koju je prema tekstualnome predlo{ku Ludwiga Holta skladao i objavio na Veliku Gospu 1837. godine (Virginia) nije nikada izvedena. Tri godine poslije, ujesen 1840. nakon {to je okon~ao studije, dvadesetjednogodi{nji Suppé dobiva posao dirigenta u kazali{tu u Josefstadtu, gdje ga je anga`irao vrlo poduzetni direktor, ina~e ^eh, Franz Pokorny, ranije i sam klarinetist u orkestru. Iako mu je kritika uglavnom bila milostiva, ~ini se da se na tome poslu ba{ i nije sna{ao u usporedbi s ~etirima drugim dirigentima koje je Pokorny ve} od ranije imao u anga`manu. No, Suppé je i{ao i u druge teatre u 131
