VDG JAHRBUCH 2001
Elvira PETROVI]
"Za{to (ne)volim njema~ki jezik" – istra`ivanje motivacije za u~enje njema~kog jezika Od biv{ih, sada{njih i potencijalnih u~enika njema~kog jezika ~esto se mo`e ~uti mi{ljenje kako je njema~ki jezik te`ak za u~enje, dok je u usporedbi s njime engleski jezik mnogo lak{i, ljep{i i korisniji. Na ~emu se temelji takvo mi{ljenje i ima li za njega opravdanja? Pra}enje i istra`ivanje motivacije za u~enje stranih jezika kod osje~kih u~enika ukazuje na neke uzroke toj pojavi ali i na mogu}nosti djelovanja kako bi se odnos prema njema~kom jeziku mijenjao u pozitivnom smislu. Njema~ki jezik bio je blizak Osje~anima sve do kraja II. svjetskog rata. Gotovo svaki stanovnik Osijeka, mla|i ili stariji, slu`io se tada osje~kom varijantom njema~kog jezika – esekerskim govorom. Koliko se taj govor pribli`avao standardnoj varijanti njema~kog jezika ovisilo je o stupnju {kolovanja pojedinca, odnosno o trajanju sustavnog u~enja njema~kog jezika kojemu je bio izlo`en u {koli. Njema~ki jezik kao nastavni predmet u {koli nije u to vrijeme u ovim krajevima uop}e bio upitan. Uz znatno manje zastupljen francuski jezik, njema~ki se jezik smatrao svjetskim jezikom koji svaka obrazovana osoba mora znati. Stoga je njema~ki jezik bio obavezan {kolski predmet u svim {kolama u kojima se strani jezik predavao. Niti roditelji niti u~enici nisu se tome protivili, iako su i tada mnogi u~enici imali problema pri savladavanju gramati~kih i pravopisnih normi standardnog njema~kog jezika. Drugi svjetski rat iz temelja je promijenio odnos prema njema~kom jeziku, ne samo u na{oj zemlji nego i u svjetskim razmjerima. Osiroma{enost Njema~ke nakon Prvog svjetskog rata a posebno nacionalsocijalisti~ka politika u Njema~koj 30-ih godina imali su za posljedicu bijeg u izgnanstvo vode}ih austrijskih i njema~kih umova iz svih podru~ja znanosti i umjetnosti. Ve}ina tih izgnanika na{la je novu domovinu u jednoj od zemalja engleskog govornog podru~ja. Tako je njema~ki jezik, koji je po~etkom 20. stolje}a bio primarni jezik znanstvenih publikacija i rasprava, prepustio svoje mjesto engleskom jeziku, ~iji zna~aj u me|unarodnoj komunikaciji od tada naglo raste, tako da je danas ve} dosegao stupanj nedosti`an bilo kojem drugom jeziku. Njema~ka je izgubila rat, ali kako se to obi~no doga|a, gubitnik u ratu nije bilo samo njema~ko politi~ko vodstvo, ve} cijeli njema~ki narod a time i njema~ki jezik. Njema~ki narod izvan Njema~ke protjerivan je nakon rata sa svojih ognji{ta gdje je decenijama mirno i sretno `ivio i stvarao, a njema~ki jezik, posebno u ovim na{im krajevima, izba~en je iz {kolskih programa kao jezik neprijatelja. Isto~ni ratni pobjednici nametnuli su svoj, ruski jezik, u zamjenu i uveli ga kao obavezan strani jezik u svim {kolama takozvanog Isto~nog bloka. @elja im je bila da ruski jezik postane 157
