VDG JAHRBUCH 2001
Ivan ]OSI] BUKVIN
Nijemci i eksploatacija vrbanjskih {uma od 1860. do 1910. godine Slavonske {ume hrasta lu`njaka prostirale su se krajem 19. stolje}a na povr{ini od 130.000 hektara. Intenzivnije iskori{tavanje {uma Posavina do~ekuje sa 75.000 hektara starih hrastika. Oni su prema vlasni{tvu bili raspore|eni na dr`avne {ume (23.000 hektara), {ume kraji{ke investicione zaklade (17.000 hektara) i {ume imovnih op}ina (35.000 hektara). Organiziranije iskori{tavanje {uma po~inje u okolici Kralovca 1824. godine gdje se proizvodi francuska du`ica. Njema~ka du`ica proizvodi se 1850. godine u okolici Komletinaca i Bo{njaka, odnosno u 10. nima~koj i 11. `upanjskoj kompaniji. To je ujedno i po~etak velike sje~e starih hrastika koja traje intenzivno do pred Prvi svjetski rat. Sje~a i iskori{tavanje {uma u Petrovaradinskoj pukovniji po~inje ne{to kasnije, 1861. godine. [ume Spa~vanskog bazena prostirale su se u nekoliko kompanija: Sedmoj ivankova~koj, Osmoj ceranskoj, Devetoj vinkova~koj, Desetoj nima~koj, Jedanaestoj `upanjskoj i Dvanaestoj drenova~koj. Dio {uma Spa~vanskog bazena prostirao se u Petrovaradinskoj rigimenti i to u hatarima sela Morovi}a, Stro{inaca i Lipovca. Razni trgovci drvetom te mnoge trgova~ke korporacije, kako se mo`e vidjeti iz licitacijskih protokola, kupovali su {umu i otpremali drvo rijekom Savom, a poslije i `eljeznicom na me|unarodna tr`i{ta. Na ta je tr`i{ta isporu~ivana francuska du`ica, njema~ka du`ica, planke, tesana gra|a, `eljezni~ki pragovi i brodska gra|a. Sve je to ra|eno ru~no u {umi. Ru{enje {ume i izradu materijala obavljali su najamni radnici Gorani, Slovenci, ^esi, Slovaci, Poljaci i Nijemci, koje su unajmljivali trgovci. Selo Vrbanja od prvih po~etaka iskori{tavanja {uma odnosno pepeljarenja (u prvoj polovici pro{log stolje}a), zatim sve do izgradnje pilana krajem 1800. godina, nestanka stranih pilana pred Prvi svjetski rat, nacionalizacije zadnje pilane i nestanka, odnosno ukidanja Brodske imovine op}ine u prvim poslijeratnim godina, pa sve do dana{njeg modernog {umarstva `ivi sa {umom, pro`ivljava sva ta stanja i oblikuje svoj gospodarski, kulturni i politi~ki `ivot. Selo od 1804. godine s 59 ku}nih brojeva narasta na 133 ku}na broja u razdoblju pepeljarenja, zatim do godine 1886. ima 295 ku}a (razdoblje ru~ne izrade u {umama). Broj stanovnika je tako|er ubrzano rastao, pa od 1806. godine s 1018 stanovnika narasta na 1465 stanovnika 1857. godine. U vrijeme pred izgradnju pilana 1890. godine ima ~ak 2840 stanovnika. Godine 1804. u selu je bio i jedan stranac, Nijemac Karl Majnar, a ve} 1854. godine bilo 50 stranaca, trgovaca, obrtnika, kalfi, {egrta i sluga, bez Roma kojih je 199
