Godišnjak - Jahrbuch 2001

Page 251

VDG JAHRBUCH 2001

Ludwig BAUER

Perspektive djelovanja Nijemaca i Austrijanaca u hrvatskom kulturnom krugu Pridru`ujem se svima onima koji s velikim zadovoljstvom, pa ~ak i divljenjem, odaju priznanje odr`avanju ovoga skupa, ve} osmog po redu, {to su ga organizatori, kao i prisutni sudionici, uspjeli realizirati usprkos svim pote{ko}ama i problemima, od kojih su se neki mogli ~initi nepremostivim. S pragmati~nog gledi{ta znanosti, i to u prvom redu hrvatske znanosti, ovakav je simpozij, a posebno kao redovita znanstvena institucija, prvenstveno potreban zbog ~injenice {to se znanstveni radovi koji svojim karakterom odgovaraju specifi~nom tematskom usmjerenju izra`enom naslovom Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu bez tih skupova prakti~ki ne bi imali gdje prezentirati, pa bi i istra`ivanja te vrste vjerojatno zamrla. Vjerujem da smo svi ponosni na taj karakter na{eg simpozija i na doprinos koji se time daje hrvatskoj znanosti i kulturi. Ali s gledi{ta njema~ke i austrijske manjine u republici Hrvatskoj, ili s gledi{ta Austrijanaca i Nijemaca koji ovdje `ive, taj niz simpozija predstavlja i puno vi{e. S obzirom na vrlo mali broj onih koji se danas ovdje osje}aju Nijemcima ili Austrijancima, ili im to stoji kao oznaka nacionalnosti u nekom slu`benom dokumentu1, vrlo je te{ko o toj nevelikoj, heterogenoj i relativno rasutoj kategoriji, govoriti kao o cjelovitom, i kvantitativno zna~ajnom korpusu. Ma koliko se neki od nas poistovje}ivali, da se poslu`im njema~kom frazom, mit Leib und Seele sa svojim porijeklom, hier gibt es keinen Leib mehr, nur die Seele! Sve ono {to su na{i prethodnici ~inili i manifestirali u svom svakodnevnom `ivotu — od legendarnih, ~istih {vapskih sokaka, pometenih dvori{ta, dobro organiziranih i ure|enih gospodarstava do marljivosti, upornosti i odgovornosti u svemu; sve to {to je pratilo i identificiralo te ljude koji su bili poslani zato da civiliziraju napu{tene i zapu{tene predjele, koje su poharali Turci — sav taj svoj njema~ki duh, svu tu svoju {vapsku du{u, mi imamo mogu}nosti iskazati prvenstveno i gotovo samo njegovanjem svog kulturnog identiteta, kulturnog naslje|a i svojom kulturnom ili duhovnom produktivno{}u; koja dana izrazito nadilazi ekonomski potencijal i mo} pripadnika austrijske/njema~ke manjine u Hrvatskoj. U tome su smislu za nas ovi simpoziji posebno zna~ajni. Oni ujedno predstavljaju gotovo idealan obrazac kako nacionalna manjina mo`e konstruktivno funkcionirati i pridonositi kulturnom bogatstvu mati~ne zemlje i ve}inskog naroda. U najmanju ruku, da budem i malo zajedljiv, puno je bolje baviti se vrednovanjem vlastitog doprinosa zemlji ~iji smo gra|ani nego svoj nacionalni identitet izra`avati balvanima na prometnici. Ali moja usputna 1

A ja se ne mogu sjetiti niti jednog drugog dokumenta, osim biračkog spiska, gdje sam svoju njemačku nacionalnu pripadnosti vidio registriranu.

251


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Ivan BALTA Po vi jest Ni je ma ca i Au stri ja na ca u Ko ta ru Ora ho vi ca s po seb nim osvrtom na sela Ban kov ci i ^a~inci (u 19. i po~et kom 20. stol je}a

12min
pages 223-230

Ni ves RITTIG-BELJAK Hrvat ska kao pa si ja u dje lo van ju nje ma~kih do sel je ni ka (Vi te zo vi}-Kuha

14min
pages 231-238

Lud wig BAUER Per spek ti ve dje lo van ja Ni je ma ca i Au stri ja na ca guu hrvat skom kul tur nom kru

17min
pages 251-258

Ivan ]OSI] BUKVIN neNi jem ci i ek splo a ta ci ja vrbanjskih {uma od 1860. do 1910. go di

13min
pages 199-204

Ro bert SKENDEROVI] je}aDo sel ja van je Ni je ma ca u Po`egu ti je kom 18. stol

14min
pages 205-212

Mi lan VRBANUS: Sta nov ni{tvo sela Ve li mi ro vac 1932.-1937. go di ne – de mo graf ska ana li za sta nov ni{tva

18min
pages 213-222

Ma rio JAREB Nje ma~ka pro mid`ba u Ne za vi snoj Dr`avi neHrvat skoj od 1941. do 1945. go di

1hr
pages 171-198

Wa rum ich (kein) De utsch mag“ nen– eine Unter su chung der Mo ti va tion zum De utschler

15min
pages 163-170

Zlat ko VIRC Sud bi na knji`nice nu{tar skih gro fo va Khu en-Be lasi

7min
pages 153-156

Zden ka BA@DAR Pri log prou~avan ju po vi je sti nje ma~ko-sla ven skih od no sa u dje lu jefra Ma ri ja na [unji}a «Pri go vor iz med ju dviuh vi lah Slav jan ke i Njem kin

8min
pages 147-152

Elvi ra PETROVI] Za{to (ne)vo lim nje ma~ki je zik? kaIstra`ivan je mo ti va ci je za u~enje nje ma~kog je zi

14min
pages 157-162

Li di ja DUJI] Nje ma~ke re a li je u dje li ma Ire ne Vrkljan

14min
pages 139-146

Go ran BEUS RICHEMBERGH Be~ki Dal ma ti nac – kralj ope re te (o 180. ob ljet ni ci ro|enja Fran za von Sup péa

15min
pages 131-138

Stan ko PIPLOVI] jeTe o ri je Jo se fa Strzygov skog o um jet no sti Dal ma ci

22min
pages 121-130

Mira KOLAR Antun Schle gel vode}a li~nost u no vi nar stvu Hrvat ske nedo 1929. go di

1hr
pages 91-114

Bran ka BALEN nikAnton Erben – sli kar i kul tur ni dje lat

9min
pages 115-120

Snje`ana PAU[EK-BA@DAR Bra}a Lju de vit i Jo sip Mit ter pa cher u hrvat skoj i au stro-ugar skoj rizna no sti i kul tu

16min
pages 71-80

Zla ta @IVAKOVI]-KER@E Ka ro lus Fran ci scus Nu ber (1872. – 1935

14min
pages 63-70

Vilim ^UR@IK U po tra zi za istak nu tim gra|ani ma ci(Val po va~ki Ni jem ci i Au stri jan

25min
pages 51-62

Stje pan SR[AN skog@ivot i dje lo prin ca Eu ge na Sa voj

20min
pages 81-90

Ivan PEDERIN ku@ivot na sna ga mita o Fran ji Tren

14min
pages 45-50

Stje pan MATKOVI] Der Schwa be aus Syrmien: Fer di nand Rie ster tuu hrvat skom po li ti~kom `ivo

23min
pages 35-44

Lo vor ka ^ORALI] Ru precht i Wolf Eggen berg – istak nu ti su dio ni ci hrvat ske voj ne po vi je sti kon cem 16. i po~et kom 17. stol je}a

34min
pages 19-34

Ma ri ja KARBI] kaNi jem ci u Vara`dinu ti je kom sred njeg vi je

16min
pages 11-18

SADR@AJ

1min
pages 9-10
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.