Godišnjak - Jahrbuch 2001

Page 35

VDG JAHRBUCH 2001

Stjepan MATKOVI]

Der Schwabe aus Syrmien: Ferdinand Riester u hrvatskom politi~kom `ivotu Ferdinand Riester (Ruma 29. 11. 1846. – Ruma 18. 8. 1911.) najpoznatiji je politi~ar njema~ke narodnosne zajednice (Volksgruppe) u hrvatskom politi~kom `ivotu na prijelazu iz 19. u 20. stolje}e.1 Riesterovi su potjecali iz Württemberga i stekli su 1829. zavi~ajno pravo u Rumi. Tu se i Ferdinand rodio u brojnoj obitelji. Pu~ku {kolu zavr{io je u Rumi a ni`u realnu {kolu u Mitrovici. Zatim je u Preußburgu svr{io pivarski obrt, da bi s 18 godina preuzeo Rumsku pivovaru koja nije dobro poslovala zbog op}e lo{e gospodarske situacije u Srijemu. Poslije toga Riester se s promjenljivim financijskim uspjehom bavio dr`anjem paromlina i trgovinom. Njegov politi~ki rad odvijao se u Rumi, jednom od sredi{ta isto~nog Srijema. Prema popisu stanovni{tva Ruma je 1900. god. imala 44.936, a deset godina kasnije 48. 675 stanovnika.2 Ako uzmemo u obzir podjelu prema materinskom jeziku iz 1910. godine onda uo~avamo da 26. 662 stanovnika govore hrvatskim ili srpskim (54,77 posto), a 15.447 njema~kim (31,80 posto) jezikom. U prvom zna~ajnijem politi~kom doga|aju po~etkom stolje}a nailazimo i na Riesterovo aktivno sudjelovanje. On je tijekom 1903., za vrijeme narodnog pokreta u Kraljevini Hrvatskoj, organizirao veliki njema~ki skup u Rumi. Na skupu su se tra`ila pokretanja “njema~kih dru{tava u njema~kim mjestima”, osobito osnivanja kulturnih ustanova poput ~itaonica i pjeva~kih dru{tava koje su trebale slu`iti promicanju samosvijesti o njema~kom nacionalnom identitetu. Prema izvje{}ima lokalnih vlasti te su akcije njema~kih predstavnika na ~elu s Riesterom bile bez politi~kih konotacija, ali su ipak izazivale bojazan “nekih Hrvata i Srba da Nijemci `ele ovladati Srijemom”.3 Drugim rije~ima, nije bilo znakova politi~kog Niemstva, no pretpostavljale su se mogu}e pote{ko}e jer se u nastupima srijemskih Nijemaca uo~avala podudarnost stavova s politikom Georga Rittera Schönerera (1842.-1921), ~lana Carevinskog vije}a u Be~u i predvodnika Svenjema~kog saveza. Tu se osobito mislilo na pisanje Deutsches Volksblatta i odre|ene pojave kao {to je isticanje isklju~ivo njema~kih nacionalnih boja crveno-crno-zlatne prigodom javnih nastupa udruga rumskih Nijemaca. 1

2 3

Više o Riesteru vidjeti kod: Valentin Oberkersch, Die Deutschen in Syrmien, Slawonien und Kroatien, Stuttgart 1972, str. 95 i dalje, isti, Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Südosteuropa, Stuttgart 1989, 64-91; Josef Volkmar Senz, Geschichte der Donauschwaben, München 1989, str. 176, `ivotopis u: Der Donauschwabe, Jg. 40, Nr. 44, str. 3. Statistički godišnjak Kraljevina Hrvatske i Slavonije - 1910., Zagreb 1917., 22-24. Hrvatski dr`avni arhiv u Zagrebu (HDA), Predsjedništvo zemaljske vlade (PRZV), Izvješće velikog `upana iz Vukovara od 9. listopada 1904. o događajima u Rumi, kut. 684, dok. br. 4.029.

35


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Ivan BALTA Po vi jest Ni je ma ca i Au stri ja na ca u Ko ta ru Ora ho vi ca s po seb nim osvrtom na sela Ban kov ci i ^a~inci (u 19. i po~et kom 20. stol je}a

12min
pages 223-230

Ni ves RITTIG-BELJAK Hrvat ska kao pa si ja u dje lo van ju nje ma~kih do sel je ni ka (Vi te zo vi}-Kuha

14min
pages 231-238

Lud wig BAUER Per spek ti ve dje lo van ja Ni je ma ca i Au stri ja na ca guu hrvat skom kul tur nom kru

17min
pages 251-258

Ivan ]OSI] BUKVIN neNi jem ci i ek splo a ta ci ja vrbanjskih {uma od 1860. do 1910. go di

13min
pages 199-204

Ro bert SKENDEROVI] je}aDo sel ja van je Ni je ma ca u Po`egu ti je kom 18. stol

14min
pages 205-212

Mi lan VRBANUS: Sta nov ni{tvo sela Ve li mi ro vac 1932.-1937. go di ne – de mo graf ska ana li za sta nov ni{tva

18min
pages 213-222

Ma rio JAREB Nje ma~ka pro mid`ba u Ne za vi snoj Dr`avi neHrvat skoj od 1941. do 1945. go di

1hr
pages 171-198

Wa rum ich (kein) De utsch mag“ nen– eine Unter su chung der Mo ti va tion zum De utschler

15min
pages 163-170

Zlat ko VIRC Sud bi na knji`nice nu{tar skih gro fo va Khu en-Be lasi

7min
pages 153-156

Zden ka BA@DAR Pri log prou~avan ju po vi je sti nje ma~ko-sla ven skih od no sa u dje lu jefra Ma ri ja na [unji}a «Pri go vor iz med ju dviuh vi lah Slav jan ke i Njem kin

8min
pages 147-152

Elvi ra PETROVI] Za{to (ne)vo lim nje ma~ki je zik? kaIstra`ivan je mo ti va ci je za u~enje nje ma~kog je zi

14min
pages 157-162

Li di ja DUJI] Nje ma~ke re a li je u dje li ma Ire ne Vrkljan

14min
pages 139-146

Go ran BEUS RICHEMBERGH Be~ki Dal ma ti nac – kralj ope re te (o 180. ob ljet ni ci ro|enja Fran za von Sup péa

15min
pages 131-138

Stan ko PIPLOVI] jeTe o ri je Jo se fa Strzygov skog o um jet no sti Dal ma ci

22min
pages 121-130

Mira KOLAR Antun Schle gel vode}a li~nost u no vi nar stvu Hrvat ske nedo 1929. go di

1hr
pages 91-114

Bran ka BALEN nikAnton Erben – sli kar i kul tur ni dje lat

9min
pages 115-120

Snje`ana PAU[EK-BA@DAR Bra}a Lju de vit i Jo sip Mit ter pa cher u hrvat skoj i au stro-ugar skoj rizna no sti i kul tu

16min
pages 71-80

Zla ta @IVAKOVI]-KER@E Ka ro lus Fran ci scus Nu ber (1872. – 1935

14min
pages 63-70

Vilim ^UR@IK U po tra zi za istak nu tim gra|ani ma ci(Val po va~ki Ni jem ci i Au stri jan

25min
pages 51-62

Stje pan SR[AN skog@ivot i dje lo prin ca Eu ge na Sa voj

20min
pages 81-90

Ivan PEDERIN ku@ivot na sna ga mita o Fran ji Tren

14min
pages 45-50

Stje pan MATKOVI] Der Schwa be aus Syrmien: Fer di nand Rie ster tuu hrvat skom po li ti~kom `ivo

23min
pages 35-44

Lo vor ka ^ORALI] Ru precht i Wolf Eggen berg – istak nu ti su dio ni ci hrvat ske voj ne po vi je sti kon cem 16. i po~et kom 17. stol je}a

34min
pages 19-34

Ma ri ja KARBI] kaNi jem ci u Vara`dinu ti je kom sred njeg vi je

16min
pages 11-18

SADR@AJ

1min
pages 9-10
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.