Godišnjak - Jahrbuch 2001

VDG JAHRBUCH 2001

Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE

Karolus Franciscus Nuber (1872. – 1935.) U gospodarskom, kulturnom te u sportskom ìvotu Osijeka od kraja 19. te do prve polovice 20. stoljeća značajno je mjesto zauzeo Karolus Franciscus (Karlo Franjo) Nuber. Bio je, svjedoče i danas daljnji rođaci,1 čovjek bistra i praktična uma, izuzetno nadaren i obrazovan, doduše i osobenjak, ali prvenstveno zaljubljenik u Osijek i njegovu povijest, a i u hrvatsku baštinu u cjelini. Nagle i duboke promjene na područjima društvenoga, ali i političkog ìvota od druge polovice 20. stoljeća i kasnije, potisnule su spomen na Nubera. Unatoč tome, njegova osoba i njegovo djelo u kulturnom i sportskom ìvotu Osijeka i danas zasluùju du`nu pozornost i daljnja istraìvanja. S obzirom na mjesto rođenja njegova oca Franza (Franje), obitelj Nuber pripadala je skupini Podunavskih Nijemaca, koji su se spustili niz Dunav do tadašnje ju`ne Ugarske. Otac Franjo Nuber (Novi Sad, 22. 11. 1841.2 – Osijek, 4. 11. 1884.) zarana se posvetio trgovačkom poslu i doselio kao imućan trgovac u Osijek. O njegovu ìvotu i djelovanju do dolaska u grad na Dravi nemamo podataka, a prvi podaci o njegovom ìvotu u Osijeku predstavljaju nam ga kao vlasnika trgovine èljeza i poljskoga oruđa u Dugoj ulici (današnja Strossmayerova br. 5) i nekoliko skladišta robe i drva u Gornjem gradu (prostor sjeverne strane današnje Avenije europske preko puta zgrade Općinskog i Županijskog suda do Ulice kardinala Alojzija Stepinca). Saznat ćemo i da se 30. lipnja 1868. vjenčao u staroj gornjogradskoj Župnoj crkvi sv. Petra i Pavla s Barbarom (Beti) Šeper, kćeri gornjogradskog pivara Cajetana Šepera3 te da je na dan vjenčanja Barbara imala nepunih 18 godina, a Franjo 27. U 17 godina njihova braka rodilo im se 11 djece (četiri kćeri i 7 sinova). Među njima, Karolus Franciscus Nuber je četvrto dijete. Rođen je 4. listopada 1872. godine,4 i to 10 mjeseci nakon tragedije koja je zadesila obitelj - u mjesec dana umrlo im je troje djece, i to: Colomanus Ferdinandus (rođen 8. srpnja 1871. godine - umro 5. studenog 1871.), Barbara Maria Anna (rođena 28. oùjka 1869. godine - umrla 9. prosinca 1871.) i Franciscus Cajetanusa (rođen 13. svibnja 1870. godine - umro 13. prosinca 1871.).5

1

2 3

4 5

Prema kazivanju Nade Markušev, rođene Dlouhi, po majci Nuber, Osijek, Ulica Stjepana Radića 4; Ljiljane Sudić, rođ. Stepansky, unuke Adele Josepe Šeper, Osijek, Park kneza Branimira 3. Dr`avni arhiv u Osijeku (dalje DAO), Zbirka matičnih knjiga Gornji grad (dalje ZMK G. g.), Matica vjenčanih, br. 566. Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE, “Uloga obitelji Šeper u gospodarskom i društvenom `ivotu Osijeka”, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Osijek 2000., 31. DAO, ZMK G. g., Matica rođenih, br. 561., red. br. 194. Isto, Matica rođenih, br. 560.; Matica umrlih, br. 572.

Godišnjak - Jahrbuch 2001

Articles inside

Ivan BALTA Po vi jest Ni je ma ca i Au stri ja na ca u Ko ta ru Ora ho vi ca s po seb nim osvrtom na sela Ban kov ci i ^a~inci (u 19. i po~et kom 20. stol je}a

Ni ves RITTIG-BELJAK Hrvat ska kao pa si ja u dje lo van ju nje ma~kih do sel je ni ka (Vi te zo vi}-Kuha

Lud wig BAUER Per spek ti ve dje lo van ja Ni je ma ca i Au stri ja na ca guu hrvat skom kul tur nom kru

Ivan ]OSI] BUKVIN neNi jem ci i ek splo a ta ci ja vrbanjskih {uma od 1860. do 1910. go di

Ro bert SKENDEROVI] je}aDo sel ja van je Ni je ma ca u Po`egu ti je kom 18. stol

Mi lan VRBANUS: Sta nov ni{tvo sela Ve li mi ro vac 1932.-1937. go di ne – de mo graf ska ana li za sta nov ni{tva

Ma rio JAREB Nje ma~ka pro mid`ba u Ne za vi snoj Dr`avi neHrvat skoj od 1941. do 1945. go di

Wa rum ich (kein) De utsch mag“ nen– eine Unter su chung der Mo ti va tion zum De utschler

Zlat ko VIRC Sud bi na knji`nice nu{tar skih gro fo va Khu en-Be lasi

Zden ka BA@DAR Pri log prou~avan ju po vi je sti nje ma~ko-sla ven skih od no sa u dje lu jefra Ma ri ja na [unji}a «Pri go vor iz med ju dviuh vi lah Slav jan ke i Njem kin

Elvi ra PETROVI] Za{to (ne)vo lim nje ma~ki je zik? kaIstra`ivan je mo ti va ci je za u~enje nje ma~kog je zi

Li di ja DUJI] Nje ma~ke re a li je u dje li ma Ire ne Vrkljan

Go ran BEUS RICHEMBERGH Be~ki Dal ma ti nac – kralj ope re te (o 180. ob ljet ni ci ro|enja Fran za von Sup péa

Stan ko PIPLOVI] jeTe o ri je Jo se fa Strzygov skog o um jet no sti Dal ma ci

Mira KOLAR Antun Schle gel vode}a li~nost u no vi nar stvu Hrvat ske nedo 1929. go di

Bran ka BALEN nikAnton Erben – sli kar i kul tur ni dje lat

Snje`ana PAU[EK-BA@DAR Bra}a Lju de vit i Jo sip Mit ter pa cher u hrvat skoj i au stro-ugar skoj rizna no sti i kul tu

Zla ta @IVAKOVI]-KER@E Ka ro lus Fran ci scus Nu ber (1872. – 1935

Vilim ^UR@IK U po tra zi za istak nu tim gra|ani ma ci(Val po va~ki Ni jem ci i Au stri jan

Stje pan SR[AN skog@ivot i dje lo prin ca Eu ge na Sa voj

Ivan PEDERIN ku@ivot na sna ga mita o Fran ji Tren

Stje pan MATKOVI] Der Schwa be aus Syrmien: Fer di nand Rie ster tuu hrvat skom po li ti~kom `ivo

Lo vor ka ^ORALI] Ru precht i Wolf Eggen berg – istak nu ti su dio ni ci hrvat ske voj ne po vi je sti kon cem 16. i po~et kom 17. stol je}a

Ma ri ja KARBI] kaNi jem ci u Vara`dinu ti je kom sred njeg vi je

SADR@AJ