VDG JAHRBUCH 2003
Agneza SZABO
Hrvatska grana grofova Eltz vukovarskih u nacionalnoj povijesti i kulturi Uvod Kao što je u historiografiji dobro poznato, grofovi Eltz (von Eltz) njemačkog su podrijetla i naziv nose prema istoimenom dvorcu Eltz na donjem toku istoimene rijeke. Spominju se od 17. stoljeća kao jedna od najstarijih njemačkih plemićkih obitelji. Međutim, u ovome radu govorimo o hrvatskoj grani ove velikaške obitelji, koja stječe posjede u Slavoniji i Srijemu u tijeku prve polovice 18. stoljeća i to najprije na području vukovarskog vlastelinstva.1 Doduše, prvi vlasnici vukovarskog vlastelinstva ne nastanjuju se odmah za stalno u gradu Vukovaru, koji je ne samo tada, nego od uvijek i stolica Srijemske županije. No grofovi Eltz ipak vrše nadzor nad upravom kao i gospodarskim razvojem vukovarskog vlastelinstva. Također, utječu na politički i kulturni život ne samo na području starodrevne Srijemske županije nego i u cijeloj Hrvatskoj. Ipak, vukovarsko vlastelinstvo postiže svoj najveći uspon, osobito gospodarski, od početka 19. stoljeća, dakle u vrijeme, kada se grofovi Eltz nastanjuju stalno u Vukovaru, i tu se, kako su sami često govorili "osjećaju kao domaći sinovi". Svjedoče o tome i njihove brojne djelatnosti na svim područjima javnoga života, a osobito na područjima razvoja gospodarstva i kulture uopće.
I. Nakon što je krajem 17. stoljeća i hrvatsko Podunavlje oslobođeno od višestoljetne tursko-osmanlijske okupacije, također i uz sudjelovanje hrvatske vojske pod zapovjedništvom bana Nikole Erdödyja (ban 1670.-1693.), neki vlastelinski posjedi našli su se bez svojih nekadašnjih vlasnika. Naime, nakon dvjestogodišnjeg ratovanja mnogi su hrvatski plemićki rodovi "zauvijek zamukli", dakle izginuli u obrani Domovine. Zato je i sam Hrvatski sabor prihvatio kraljev prijedlog prema kojemu su svi reflektanti na sada oslobođene posjede morali dokazati posjednička prava pred posebnom carskom Komisijom koja je vodila te poslove. U protivnom, ti su posjedi ostali dobro krune, a kralj ih je mogao u ime različitih zasluga, prije svega vojnih, 1
Rad koji slijedi ustvari je dopunjeni i prošireni već objavljeni rukopis Agneze Szabo, pod naslovom Grofovi Eltz Vukovaski, Matica. Časopis matice hrvatskih iseljenika, Zagreb 1997. br. 11, str. 12-14. Također ističem da o hrvatskoj grani grofova Eltz postoji obimna građa u hrvatskim arhivima, a na njezino značenje kao i sadržaj upozorio je Stjepan Sršan: Arhivska građa vukovarskog vlastelinstva 1719.-1945. Arhivski vjesnik 28 (1985.), a o njoj je pisao i kasnije. Od starijih i novijih djela o grofovima Eltz Vukovarskim ovdje ističem: Placido Belavić: Crtice iz prošlosti Vukovara, Vukovar 1927.; Ivan Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien, Nürnberg 1899.; S. Cöcilia Bonn: Vukovarska grofica Sofija – sestra Monika – Eltz (prev. o. Damjan Damjanović); Josip Bösendorfer: Crtice iz Slavonske povijesti, Osijek 1910.; Igor Karaman: Privreda i društvo Hrvatske u 19. stoljeću; Josip Neustädter: Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848., 1. Zagreb 1994.
11
