VDG JAHRBUCH 2003
Ivan BALTA
Njemačka prezimena židovske i drugih vjeroispovjesti u Orahovici u 19. i početkom 20. stoljeća Još početkom 20. stoljeća Stanoje Stanojević u svojoj enciklopediji za Orahovicu je zabilježio: “Gradić u Slavoniji u oblasti osječkoj, srezu našičkom, od Našica 18 km (pravac) k zapadu. Leži u dolini potoka Orahovica između vinorodnih gorica na sjevernoj padini Papuk-Gore. Orahovica je stanica vicinalne željeznice (uski kolosjek 1 m) u Moslavac (- Donji Miholjac – Osijek) i polazna točka druma preko gore za Kutjevo. Stanica glavne podravske željeznice (Koprivnica-Orahovica-Našice-Osijek) od mjesta je 5 km daleko. Mjesto ima općinsko poglavarstvo, rimokatoličku župu, pravoslavnu parohiju, židovski rabinat, pučku školu, štedionicu, poštu, telegraf i telefon. Nad Orahovicom na strmom, 200 m visokom brijegu razvaline su starog grada Ružice...”.1 Od kraja 18. stoljeća do 1857. godine Orahovica je imala između 1.000 i 1.500 stanovnika,2 a bila je u posjedu raznih vlastelina, najduže grofova Mihailovića. Po službensoj statistici popisa stanovništva,3 Orahovica je od 1857. do 1921. godine imala stanovnika: godine:
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
Orahovica
1.678
1.752
1.564
1.676
1.932
2.517
2.573
3000 2500 2000 1500 1000 500 0
1 2
3
1857.
1869.
1880.
1890.
1900.
1910.
1921.
Stanoje Stanojević, Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, knj. III., Zagreb, 1928., str. 259. Ivan Balta, Virovitička županija i grad Osijek u zbivanjima 1848. i 1849. godine, Zavod znanstveni rad HAZU, Osijek, 1997., str. 33. M. Korenčić, Popisi stanovništva od 1857. do 1971. godine, Zagreb...
175
