VDG JAHRBUCH 2003
Borislav BIJELIĆ
Doprinos Vladimira Geigera istraživanju sudbine Nijemaca u Hrvatskoj – s posebnim osvrtom na stanje potkraj i poslije završetka Drugog svjetskog rata O njemačkoj narodnosnoj skupini na području jugoistočne Europe, napose za vrijeme i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, dobar uvid možemo dobiti ne samo čitajući knjige i periodiku na stranim jezicima (njemačkom), kako je to bio slučaj do prije desetak godina, već i u domaćim bibliotekama, iščitavajući knjige i časopise pisane na hrvatskom jeziku. Da je tomu tako, možemo ponajprije zahvaliti dr. Vladimiru Geigeru, autoru nekoliko knjiga i na stotine članaka, kako izvorno znanstvenih i stručnih, tako i onih prilagođenih najširoj čitateljskoj publici, a objavljenih u, za tu svrhu, primjerenim publikacijama. U samom početku bavljenja ovom problematikom, kao što je to slučaj i s većinom drugih povjesničara zaokupljenih čitavom lepezom najrazličitijih tema, problemu je prišao koristeći dominantno induktivnu metodu. Činjenica što su članovi njegove šire obitelji bili žrtvama odmazde koja je provedena nad pripadnicima njemačke narodnosne zajednice stigmatizirane kao kolektivnog krivca za strahote koje su učinili njihovi pojedini sunarodnjaci tijekom Drugog svjetskog rata, te nepostojanja interesa unutar struke - ali i dovoljno građanske hrabrosti (nažalost, ponekada je i ona potrebna) da se piše i o temama koje su mogle ugroziti samodopadnost ondašnjeg sistema i njegovih nosilaca - bili su mu glavni poticaj da pristupi sustavnom proučavanju njemačke nacionalne manjine. Ponajprije na području Đakova i Đakovštine, potom Slavonije, a onda i šire, na području Hrvatske i jugoistočne Europe. Prve značajnije radove o toj temi objavio je u lokalnim revijama i zbornicima sredinom osamdesetih godina, još kao student povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Već u tim radovima (posebice onom naslovljenom Kolonizacija Nijemaca u Đakovo i Đakovštinu, Zbornik Muzeja Đakovštine, 3/1985, 29-65.) može se prepoznati minuciozan pristup zadanoj problematici, zavidan stupanj analitičnosti i sistematičnosti, te nadasve velika pozornost očuvanju digniteta povijesne činjenice. Insistiranjem na spomenutim vrijednostima, koje je ugrađivao i u svoje kasnije radove o folksdojčerskoj problematici, Geiger je u stručnim krugovima prepoznat kao respektabilni znanstveni istraživač, što se je onda nužno reflektiralo i na percepciju njegova rada unutar lokalne, đakovačke sredine. Svoje prve knjige (Što se dogodilo s Folksdojčerima?, Njemačka narodnosna zajednica, Zagreb, 1993. i Pisma iz Krndije, Njemačka narodnosna zajednica, Zagreb, 1994.) potpisao je zajedno s Ivanom Jurkovićem. U prvoj, skromna obima, ali 203
