VDG JAHRBUCH 2003
Ivan ĆOSIĆ BUKVIN
Kraći povijesni prikaz doseljavanja Nijemaca (Švaba) u Cvelferiju Kako je teklo doseljavanje Nijemaca u selo Vrbanju, slično bilo je i u ostalih osam sela Cvelferije (Soljani, Drenovci, Jurići (Đurići), Račinovci, Gunja, Rajevo Selo i Podgajci). Selo Strošinci koje danas pripada općini Vrbanja za čitavo vrijeme Vojne Krajine te, kasnije upravno je pripadalo pod Petrovaradinsku pukovniju tj. kumpaniju u Moroviću, kasnije kotar Šid (op.a.). Početkom velike sječe (iskorištavanja) spačvanskih šuma (1850.-1870.) u selo Strošince između ostalih (Mađara, Čeha i Slovaka) doseljavaju i Nijemci, i tako 1857. godine u selu ima nekoliko njemačkih obitelji i to: Pachman (rotarius?), kasnijih godina zabilježen kao trgovac, (mercantilinus) Müler, Reichard i Fögler (iz Mađarske). Kasnijih godina, od 1870. (razvojačenjem Krajine i u vrijeme zahuktavanja sječe strošinačkih ogromnih šuma) u selu se nalazi još nekoliko njemačkih obitelji. Tako su u knjizi krštenih zapisani: Valentin, kbr. 3 (mercantilus) Pap (areutar?), dok nekolicina šumskih poslovođa živi i radi u šumskim naseobinama (barakama).1 Poslije prestanka velike sječe (1910.-1914.) nitko od ovih obitelji više ne živi u Strošincima. U selu ostaje tek nekoliko obitelji iz drugog vala doseljavanja (1900.-1930) Valter, Schneider, Fric, Gross, Trenz dok su tijekom II. Svjetskog rata obitelji Werner, Duhaček, Pleli, Jung, Štemer, Baron, Rozman, Gotfrid i ponjemčena obitelj Kralj otišli iz sela. 2 Kao najmanje selo, a blizu većih Račinovaca, Đurići su dugo godina administrativno od razvojačenja krajine (1873.) potpadali pod općinu Račinovci i župu Račinovci (pod župu i za vrijeme granice). U Đurićima je živio od prve polovice XIX st. mali broj Švaba (zatim Mađara, Čeha, i Poljaka-Maljuza) koji su do danas ostavili vidljive tragove u napretku življenja tog malog sela (urednost, poštovanost, marljivost mještana, op.a.). Godine 1845. u popisu školske djece u Đurićima se nalazi kao polaznica škole i Franza Kernreiter, kći graničara (što je vrlo rijedak slučaj da je Nijemac graničar) stara osam godina (znači rođena 1837. g.).3 Nešto kasnijih godina, popis besplatne dodijele drveta (gratiss) za graničarske obitelji u Đurićima bilježi obitelj Kernreiter na kbr. 19, to je ujedno i jedina graničarska obitelj stranaca u Đurićima.4 Svi ostali vojno-graničarski popisi (trenutno dostupni autoru) ne bilježe Nijemce za vrijeme granice (1701.-1873.) u Đurićima. Kasnije naseljavanje nekolicine njemačkih obitelji 1 2 3 4
Arhiv Mjesnog ureda Strošinci, Liber baptisorum porochiae Stroshinci 1857.-1870. Kazivale Anka Matić rođ. Filipović-Acina i Vita Vukovac rođ. Filipović-Acina iz Strošinaca. Hrvatski državni arhiv – Zagreb (dalje: HDA), fond 445, Brodska graničarska pukovnija, kutija 568. Autorova zbirka, Gratis=Holz=Grofor, Derns-Cosignations für das Jahr 1871., Jurići (Đurići).
215
