VDG JAHRBUCH 2003
Maurizio LEVAK
Njemačko stanovništvo Pule od sredine 19. stoljeća do 1918. Njemačka etnička sastavnica nazočna je u banskoj Hrvatskoj još od srednjeg vijeka, a u 17. i osobito u 18. st. Nijemci su činili značajan udio gradskog stanovništva. No, u Istri i Dalmaciji situacija je bila drugačija. U te je krajeve austrijska vlast došla relativno kasno, privremeno 1797., a tek od Bečkog kongresa kao stalno rješenje. Tek tada u istarske i dalmatinske gradove počinju stizati Nijemci, ali u relativno malenom broju, kao činovnici i vojnici, prije svega zato što ti gradovi u gospodarskom i demografskom stagniranju nisu bili nimalo privlačni za razvoj poduzetništva. Njemački se jezik rijetko mogao čuti na ulicama istarskih i dalmatinskih gradova.1 Izuzetak je jedino Pula. Premda su i u njoj za mletačke i francuske vladavine Nijemci bili izuzetno rijetki,2 njezina je povijest krenula putem drugačijim od ostalih istočnojadranskih gradova. U taj se je grad od sredine 19. st. do 1918. neprestano doseljavalo njemačko stanovništvo i sve mu više, uz tradicionalan mediteranski, pridavalo i srednjoeuropski izgled i duh. Samo je Pula među svim gradovima nekoć mletačkih krajeva Istre i Dalmacije na svoje zgrade i ulice, trgovine i brijačnice, na ulaze ureda i listove novina, u gostionice i kavane, na rivu i brodove, tržnicu i ribarnicu primila i novi jezik sa sjevera. Rađao se novi grad kojem su odredili svijetlu budućnost: imao je postati glavnom lukom Ratne mornarice Podunavske Monarhije. Kad je Austrija mirom u Campoformiju 1797. dobila zapadnu i južnu Istru, u Puli je zatekla manje od 600 stanovnika.3 Od nje su bili veći Vodnjan, Žminj, Izola i brojna druga mjesta koja se danas i ne ubrajaju u gradove. Nova vlast nije mijenjala zatečeno stanje, kao ni kratkotrajna francuska uprava koja je, doduše, provela određene promjene u društvenim odnosima, ali one nisu bile takve prirode da bismo mogli govoriti o oživljavanju drevnoga grada. Povratak austrijske uprave bio je samo nastavak zanemarujućeg odnosa tako da je tek sredinom stoljeća broj stanovnika Pule prvi put (u novijoj povijesti) prešao tisuću. U vrijeme francuske uprave Istra se (1811. - 1813.) dijelila na Koparski i Rovinjski distrikt. Distrikti su se dijelili na kantone, a oni na općine; tako je Pula bila općina u
1
2
3
O Nijemcima i njemačkom kulturnom utjecaju u Dalmaciji v. I. Pederin, “Nijemci i Austrijanci u kulturi Dalmatinske Hrvatske”, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, 1995., 15-23. U razdoblju od početka XVII. do početka XIX. st. nalazimo samo nekoliko pojedinaca prispjelih iz njemačkih krajeva. S. Bertoša, Život i smrt u Puli. Starosjeditelji i doseljenici od XVII. do XIX. stoljeća, Pazin 2002., 192-194; M. Bertoša, “Etnička struktura Pule od 1613. do 1719. godine s posebnim osvrtom na smjer doseljivanja njezina stanovništva” (II. dio), Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, XVI, 1971., 53, 74. M. Balota, Puna je Pula, Zagreb 1960., 14.
299
