VDG JAHRBUCH 2003
Branka BALEN
Djelovanje slikara Franza Xavera Giffingera u Slavoniji Godine 1865. J. F. Mücke napušta Slavoniju i odlazi u Zagreb. U Osijeku do 1866. g., kada u nj dolazi gluhonijemi Franz Xaver Giffinger1 ( 1826. - ? ) nema značajnijeg portretiste. Osječki slikar, pretežito portretist Franjo Pfalz2 već je tri godine pokojni dok je slikar starije generacije Hugo Conrad Hötzendorf3 bio isključivo pejzažist. Osamnaest Giffingerovih radova, od kojih je jedan pod upitnikom, iz fundusa osječke Galerije, slika su njegovog likovnog izraza koji, kao i kod Mückea, oscilira u kvaliteti od vrlo dobrih do gotovo diletantskih ostvarenja. Giffinger je mnogo putovao tako da nije stalno boravio u Osijeku od navedene 1866. godine, nego je dolazio i odlazio u nekoliko navrata. 1846. 21. travnja - predaje molbu za prijem na Bečku kraljevsku akademiju ujedinjenih likovnih umjetnosti kao izvanredni učenik4. 29. svibnja molba je pozitivno riješena i upisan je na Akademiju kao redovan student na Odsjek za restauriranje slika. Njegova tadašnja bečka adresa bila je Alservorstadt 19. /20.5 Potrebno je naglasiti da Giffinger dolazi u Beč kada je bidermajer na izmaku; u doba kada nestaju oni mali majstori što djeluju kao nasljednici romantizma kao njezini epigoni; u doba kada se idealizam nazarenaca akademizira; i napokon u vrijeme kada se općerazumljivi građanski pristup postupno počinje mijenjati u materijalistički naturalizam koji je zavladao oko godine 1860. Giffinger se dakle, našao u Beču kada je jedan likovni izraz na izmaku, a drugi još nije dobio fizionomiju – i to kao devetnaestogodišnjak sa svim opterećenjima daleke provincije, s prirođenim hendikepom u komuniciranju i ograničenim likovnim mogućnostima. Na bečkoj Akademiji su tada vodeći profesori bili Joseph Führich i Leopold Kupelwieser, ali i najznačajniji bečki slikar devetnaestog stoljeća Ferdinand Waldmüller. Na Akademiji je studirao od 1846. – 1849., a 1851. godine definitivno napušta Beč. Giffingerovo djelovanje u Slavoniji može se pratiti slijedećom kronologijom: 1
2 3 4 5
Franza Xavera Giffingera ubrajamo u Osječki slikarski krug koji čine pejzažisti H.C.Hötzendorf i A.Waldinger te portretisti F.Pfalz, F.X.Giffinger, J.F. Mücke i G.Moretti. Oto Švajcer, Branka Balen: Franjo Pfalz, mala monografija, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek, 1989. Oto Švajcer: Hötzendorf, Društvo povijesničara umjetnosti Zagreb I Molbi prilaže svjedodžbu o osnovnom školovanju, svjedodžbu litografskog zavoda Troch ( sve u Novom Sadu ) i 14 crteža. U protokolu bečke Akademije br. 59 2 nalazi se popis učenika i podatak o Giffingerovu mjestu stanovanja 1849. u Beču u Wiedenu br. 327. te njegovu pohađanju tečaja Anleitung zur Restauration von Gemälden. U rubrici ranijih studija stoji zapis: Privatschüller bei Waldmüller.
361
