VDG JAHRBUCH 2003
Dubravka DUJMOVIĆ
Knjižnica Deutsche Akademie u Splitu U prvoj polovici 20. stoljeća u Splitu su, osim Gradske biblioteke, današnje Sveučilišne knjižnice i više samostanskih knjižnica postojale i knjižnice raznih nacionalnih, kulturnih, političkih, vjerskih i sportskih udruga. Najveće među njima bile su knjižnica Gabinetto di lettura, Gradska pučka knjižnica Sokolskog društva, Biblioteca popolare i knjižnica Deutsche Akademie. Bile su to knjižnice s više tisuća svezaka vrijednih knjiga. Po završetku II. svjetskog rata u dijelovima ili kao cjelina dospjele su u Gradsku biblioteku što ih je u nesigurnim vremenima sačuvalo od oštećenja ili uništenja. Bile su to vrijedne akvizicije za Gradsku biblioteku, neke i do danas najvredniji dio fonda koji ova ustanova posjeduje. To posebno vrijedi za fond Gabinetto di lettura budući da je među knjigama mnoštvo rariteta, rukopisa, inkunabula, starih knjiga iz 16. i 17. stoljeća, starih zemljopisnih karata, atlasa i sl. U onodobnoj periodici, u dnevniku Slobodna Dalmacija, iz 1946., 1947. i 1948. godine može se pratiti kratke vijesti o sređivanju Gradske biblioteke i obogaćivanju fonda stranim knjigama na talijanskome, njemačkom i engleskom jeziku, a bibliotečne statistike iz toga vremena svjedoče o porastu broja knjiga u više tisuća svezaka. Tako je 1947. godine u knjižnici bilo 2.734 svezaka, 1948. 7.922 svezaka a 1949. 4.577 svezaka novih knjiga. Hrvoje Morović, bibliotekar tadašnje Gradske biblioteke pisao je u Slobodnoj Dalmaciji 1948. godine da ...Biblioteka je kroz ove posljednje četiri godine podvostručila svoj knjižni fond, nabavkom novih knjiga, spašavanjem biblioteke bivše Njemačke akademije i Gabinetto di lettura..11 a dvije godine kasnije istu knjižnicu spominje još jedan bibliotekar, Dušan Berić, izvještavajući da ... Po oslobođenju u sastav Gradske biblioteke ušle su skoro kompletne biblioteke Gabinetto di Lettura, Biblioteca popolare, biblioteka Njemačke akademije kao i druge manje biblioteke, a što je znatno povečalo knjižni fond, tako da čitava jedna prostorija zaprema isključivo literaturu na stranim jezicima...Fond biblioteke sadrži oko 40% knjiga na našem jeziku, 30% na talijanskom a ostalih 30% je na njemačkom, francuskom, češkom, ruskom i drugim jezicima...2 . Nažalost, ni jedna od spomenutih knjižnica nije ulaskom u Gradsku biblioteku zadržana kao cjelina ili posebna zbirka, u knjigama inventara nije navođeno njihovo porijeklo, a nije poznato da je bio izrađen poseban popis takvih knjiga. Popisi fondova drugih dviju knjižnica, Gabinetto di lettura i Sokolskog društva izvorni su, učinjeni u nekadašnjim knjižnicama i zaprimljeni zajedno s knjigama. 1 2
Hrvoje Morović, Četrdeset pet godina postojanja Gradske biblioteke u Splitu, Slobodna Dalmacija, 5(16.10. 1948.)1158, str. 3. Dušan Berić, Gradska biblioteka u Splitu, kratak pregled razvitka i rada od njezina postanka do danas, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1(1950)1-3, str. 140-146.
373
