VDG JAHRBUCH 2003
Margareta MATIJEVIĆ
Svetozar Rittig – teolog i političar Svećenik sklon komunistima, koji nikad nije pristupio komunističkoj partiji, niti dao ostavku kad je ta partija progonila ljude njegova podrijetla i statusa1; čovjek koji je nekad stavljao svoj paraf pod ideje osnutka hrvatske države, odlučno odbacujući i ideje i državu kad se jednom pojavila u tolikom obliku2, poznati zagrebački župnik Svetozar Rittig3, rođen je 6. 04. 1873. u obitelji brodskih Nijemaca, premda je razmjerno često kao dijete živio u Požeštini gdje su njegovi imali mlin na Orljavi.4 Ocu i djedu upisuje u zasluge pristup svjesnom i probuđenom ilirskom građanstvu. Školovao se u Brodu, bio je đak visočke gimnazije, teologiju studirao u Sarajevu5 i Đakovu, doktorirao u Beču. Cijenio je Stadlera i pisao pozitivne kritike njegovih novozavjetnih prijevoda.6 Zoran Grijak drži da je u Rittigovoj ostavštini predviđenoj za izradu drugog sveska moguće pronaći i dijelove građe koju su obradili raniji autori.7 Riječ je o studiji koja je objavljena kao posebna knjiga premda samo u jednom svesku,8 jedinoj njegovoj većoj knjizi. Rittigov život u Đakovu, gdje je počeo kao mladi tajnik starog biskupa Strossmayera, svakako je bio ispunjen i djelovanjem u njemačkoj sredini. Pri osnutku odbora za izradu spomenika Luki Botiću među devetoricom uglednih, točnije najimućnijih, građana Đakova, uz Rittiga navodi se i ime Ante Švarcmaiera,9 a nevelika knjižica je tiskana u tiskari Maksa Brucka.10 U Đakovu je osim predavanja na ondašnjoj teologiji, pisao i prigodne pjesme, više književne pokušaje, najčešće u Glasniku biskupija bosanske i srijemske.11 1
2
3
4
5 6 7
8 9
10
11
“No bez obzira na njegov svesrdni javni angažman oko rješavanja svih napetosti između Katoličke crkve i države, ostaje dojam da se nikad nije odlučio na oštriji protest prema državnoj vlasti, a posebice nema nikakvih spoznaja da bi se iz vlasti povukao u znak protesta, za što je bilo prilično povoda” Miroslav Akmadža, Odnosi države i Katoličke crkve u Hrvatskoj od 1945. – 1953. Zagreb 2000, 30. Od Triglava do Kotora, od Drine do mora jadranskoga stanuje jedan narod, koji je po poviesti i jeziku jedan. Prva točka iz ciljeva Starčevićeve stranke prava . Starčevićeva stranka prava, Zagreb 1909. u tiskari Antuna Scholza., ur. S. RITTIG, 26 Potpisivao se kao Rittig i Ritig, čak je i knjige objavljivao s oba oblika prezimena. Zbog njegovog evidentno njemačkog podrijetla u radu se dosljedno koristi oblik Rittig premda se nešto češće potpisivao s jednim t. U opisu svog života i obiteljskog podrijetla pisanog 1945. Rittig kao da se trudio dokazati da je u svemu Hrvat, tako sve objašnjava, ali ne i prošlost Rittiga. HDA. Fond Svetozar Rittig, kutija 1, Personalije Premda je rođen u Brodu na Savi tad je bio kandidat vrhbosanske nadbiskupije. Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890.-1990., ur. P. SUDAR,- F. TOPIĆ.-T- VUKŠIĆ, Sarajevo- Bol 1993., 38. “Može se pretpostaviti da je riječ o građi ili barem o prijepisu dijela građe koju su Stadler, Bulić i Volarić 1900. predali papi Lavu XIII.” Zoran GRIJAK. Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2002, 689. Svetozar RITTIG, Povijest i pravo slovenštine u crkvenom bogoslužju, Zagreb 1910. Kita spomenaka na grob Luke Botića, Đakovo 1904. ur. Svetozar Ritig. Detaljnije o Nijemcima tog kraja vidjeti u Vladimir Geiger, Nijemci Đakova i Đakovštine 1848-1945. Zagreb 2001. Na skup koji je stranka organizirala 1909. od svih pristiglih brzojava najviše je potpisnika imenom i prezimenom iz Đakova. Ondje strarčevićancima podršku daju Nijemci Mato Boehmler, Josip Pišl, Viktor Schneider, Adolf Šneider i drugi. Budući da je tad Rittig bio jedan od nositelja kulturnog života u Đakovu, moguće je da je to učinjeno pod njegovim utjecajem. Za podatke o njemačkom podrijetlu ovih ljudi iskrenu zahvalnost dugujem dr. Vladimiru Geigeru. Primjerice Vladiki Strossmayeru (potpisan kao prof. S. R.) Glasnik biskupija bosanske i srijemske, god. XXXII. br. 5, Đakovo 19. 03. 1904. objavljenu na naslovnici, Bezgrešnoj, Glasnik...br. 23, Đakovo 8. 12. 1904. i druge. Kvalitetom je svakako bio daleko ispod razine svećenika pjesnika Izidora Poljaka.
91
