Međunarodne migracije i demografski trendovi 21. stoljeća1 izv. prof. dr. sc. Igor Cvečić Katedra za međunarodnu ekonomiju Ekonomski fakultet u Rijeci
Uvod Opće je poznato kako međunarodne migracije i pitanja vezana za mobilnost ljudskog kapitala izravno i neizravno utječu na globalna ekonomska kretanja – od trgovine i ulaganja, inovacija i razvoja obrazovnih sustava, do proizvodnje i kapaciteta daljnjeg razvoja gospodarstva. Migracije potiču bolju alokaciju ljudskog kapitala, ali i razmjenu znanja, iskustava i kulturnih aspekata čime doprinose globalnoj integraciji. Globalizacija i suvremene migracije su međupovezane kategorije, a obje nastaju u uvjetima smanjivanja troškova transporta i zbog uklanjanja brojnih prepreka međunarodnim kretanjima roba, usluga, kapitala, ljudi, informacija, tehnologije i znanja. Zašto migracije U tom kontekstu, prvo pitanje odnosi se na to zašto uopće dolazi do migracija. O tome se već dugo raspravlja i izučava u raznim znanstvenim disciplinama – od ekonomije, do sociologije, demografije, političkih i sigurnosnih znanosti, povijesti itd. Ponekad su ljudi primorani tražiti novi dom radi 1
ratova i političkog progona ili etničkih sukoba, prirodnih nepogoda koje stvaraju nemoguće uvjete za dostojanstven i siguran život (potresi, vulkanske erupcije, poplave, suše…), ekonomskih nesigurnosti, siromaštva i slabe ponude kvalitetnih i sigurnih radnih mjesta. Tome se mogu dodati i individualni motivi, poput profesionalnog razvoja, stjecanja radnog iskustva u inozemnom okruženju ili u uvjetima koje ne omogućuje grad, regija ili država podrijetla migranta (npr. ako Norvežanin ili Finac žele istraživati tropsku faunu), te radoznalost i želja za promjenom životne sredine; a često su razlog partnerski odnosi onih koji žele izgraditi obitelj. Migracije kao pojava (društvena i ekonomska) postoje oduvijek. Da nije tako, čovjek bi i dalje živio samo u malom dijelu Afrike i vrlo vjerojatno ne bi evoluirao u raznolike rase, narode, jezike, kulture i religije, kakve danas obogaćuju naš raznoliki planet. Tko zna, možda će u budućnosti migranti iseljavati i na neke druge planete, povoljne za ljudski život. No, poanta je da su migracije konstanta ljudske povijesti i da ih takvima treba i pri-
hvaćati. Migracijski tijekovi su uvelike odredili današnji svijet, njegove političke podjele, kulturne razlike i ekonomske aktivnosti. Ljudi odlaze iz područja s ograničenim mogućnostima razvoja društva i ekonomije prema destinacijama koje im pružaju bolje uvjete. To su najčešće i najjednostavnije logične pretpostavke kojima se treba ravnati prilikom propitkivanja mjerodavnih politika. No, situacija se bitno razlikuje od regije do regije, zemlje do zemlje, kontinenta do kontinenta.
Stručni članak je nastao u sklopu projekta „MI - jučer, danas, sutra“ (UP.04.2.1.06.0018) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Udruge mladih i Alumni FET Pula. www.suvremena.hr
7
