logistika
Operacijski menadžment i upravljanje lancima opskrbe – sličnosti i razlike dr. sc. Matija Kovačić
Uvod Operacijski menadžment može se definirati kao sustavan pristup upravljanju svim aktivnostima potrebnim za provođenje transformacije inputa u output, odnosno, općenito resursa poput sirovina i materijala u gotove proizvode. S obzirom na to, operacijski menadžment iznimno je kompleksno područje koje se treba sagledavati kroz aspekt multidisciplinarnosti budući da obuhvaća područja nabave, logistike, proizvodnje, upravljanja rizicima, itd. U tom kontekstu, temeljni cilj operacijskog menadžmenta povećanje je učinkovitosti sustava i procesa unutar sustava, a što znači, između ostaloga, i potrebu optimizacije i poboljšanja kako bi se način na koji se koriste resursi sustava što je moguće više poboljšali. Drugim riječima, operacijski menadžment bavi se svim ključnim, strateškim pitanjima kao što je to odabir i definiranje izgleda proizvodnih pogona, upravljanjem strateški značajnim projektima kao što je to implementacija nove tehnologije ili implementacija novih strojeva i uređaja koji će se koristiti u proizvodnom procesu. Paradigma operacijskog menadžmenta naglašava da odluke, vezane uz nabrojeno, treba temeljiti na dokazima koji su često kvantitativnog karaktera, a što znači da se temelje na različitim tehnikama stati94
Suvremena trgovina 1(48)
stičkih analiza ili primjeni metoda operacijskih istraživanja. Značaj lanca opskrbe Posebna pozornost na lance opskrbe počela se usmjeravati razvojem izazova vezanih uz pandemiju SARS CoV-2 i nedavna ratna zbivanja u Ukrajini, zbog čega je u pitanje dovedena sposobnost organizacija da osiguraju sve potrebne sirovine i materijale neophodne za nesmetanu proizvodnju. Ako se sagleda pojmovno određenje, lanac opskrbe predstavlja skup organizacija koje su međusobno povezane, a koje osiguravaju sve potrebne resurse neophodne za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa, te aktivnosti isporuke gotovih proizvoda do krajnjeg kupca. S druge strane, ako se na opisano doda i potreba povećanja održivosti, dolazi se do pojma proširenog lanca opskrbe koji, osim proizvodnog djela i djela isporuke gotovih proizvoda, ima mogućnost i povrata tj. zbrinjavanja potrošenih proizvoda (otpada). S obzirom na troškove nabave sirovina i materijala, lanac opskrbe često se proteže globalno što podrazumijeva značajno prostorno raspršenje pojedinih dobavljača s obzirom na komparativne prednosti u proizvodnji osnovnih sirovina potrebnih za proizvodnju. Globalna rasprostranjenost dobavljača u
lancu opskrbe ujedno znači i izrazito veliku kompleksnost upravljanja procesima koji često mogu biti zahvaćeni različitim rizicima vezanim uz, primarno, pravovremenu dostavu, a zatim i rizika vezanih uz učinkovitost. Posebno izazovno i rizično područje u lancu opskrbe je i pravovremenost naručivanja odgovarajuće količine proizvoda budući da potražnja za pojedinim proizvodima na tržištu nije konstanta i može se dogoditi da je izrazito kompleksno predvidjeti je. Samim time stvara se rizik od naprezanja duž lanca opskrbe i potencijalnog puknuća lanca za što je prijetio značajan rizik ako se govori o recentnim zbivanjima za vrijeme pandemije SARS CoV-2. S obzirom na opisano, imperativ je svim upravljačkim aktivnostima u lancu opskrbe koji podrazumijevaju, primjerice, odluku o odabiru dobavljača, količini narudžbe, smještaju proizvodnih pogona i slično, temeljiti na kvantificiranim i provjerenim podatcima. Operacijski menadžment Operacijski menadžment ili upravljanje operacijama primarno se odnosi na sve aktivnosti transformacije tj. poslovnih procesa. Drugim riječima, ciljevi vezani uz operacijski menadžment su minimizacija ili maksimizacija tj. generalno govoreći optimizacija. Krajnjosti mini-
