dijelom i u Italiji te iako tvrdi da je
Francaise mu je 1953. godine dodijelila
„izborom Talijan“, u grad Fiume ga
priznanje Juliette de Wils. Umro je u
ne dovode patriotske pobude.
Comu, 29 svibnja 1955. godine.
Kada je D’Annunzio umarširao u grad Fiume, „kreativni intelektua-
HENRY FURST
lac“ Leon odmah mu se pridružio te
Amerikanac njemačkog podrije-
mu je povjereno radno mjesto „Capo
tla (rođen u New Yorku, 11. listopada
dell’Ufficio Relazioni Esteriori“ (šef
1893. – umro u gradu La Spezia, 15.
Ureda za vanjske poslove) Repubblice
kolovoza 1967.), bio je kazališni reda-
del Carnaro. Kochnitzky je tu funkciju
telj, pisac i novinar. Kako je bio poliglot
obavljao sve do srpnja 1920. godine. No
(korektno je govorio i pisao engleski,
nije nesklon Hrvatima i netalijanskom
talijanski, francuski i njemački), po
življu. U knjizi Quinta stagione o i cen-
dolasku u grad Fiume biva angažiran u
tauri di Fiume, što ju je napisao ubrzo
Uredu za odnose s javnošću, sa zadat-
nakon D’Annunzijeva pada, iznio je
kom praćenja stranih tiskanih medija
još svježe fijumanske uspomene te je
i izdanja. Kao istinski ljevičar, bio je
uvjerljivo opisao žar mladih intelek-
uvjeren da je pobjeda komunističkog
tualaca, pjesnika i pisaca okupljenih
društva na svjetskom nivou moguća
oko pjesnika - osvajača, u kojima, uz
i veoma blizu. Zbog toga je nastojao
rodoljubni, tinja i buntovni internaci-
utjecati na D’Annunzija kada god bi
onalistički duh.
se ovaj našao u situaciji da izvrši neki
Kochnitzky je istinski ljevičar i po-
izbor. Pri tome mu je potporu davao i
bornik Sovjetske Rusije. Fijumanizam
sam Leon Kochnitzky. „Comandante se,
poistovjećuje sa revolucijom siromaš-
međutim, počeo distancirati od ove dvo-
nih, a protiv bogatih. Fijumanizmu je
jice sve do njihovog udaljavanja iz grada
dao međunarodni karakter zahvalju-
Fiume, pokazujući time još jednom ono
jući ligi Lega di Fiume, koja se zala-
što se - po mišljenju mnogih povjesni-
gala za to da narodi tlačeni od strane
čara - pokazalo kao fatalna neodlučnost
imperijalističkih sila dobiju svoj glas.
pjesnikova u vezi s potpunim i strukturi-
Kao sljedbenik futurizma i dadaizma,
ranim revolucionarnim odabirom klase.
piše traktat Bal des Ardents ou les Sa-
Furst se kasnije vraća u SAD te radi
isons fiumaines . Tekst je zapravo bio
na Columbia University. Zanimljiva
namijenjen onima koji nisu razumijeli
je njegova izjava kako su “poštenjaci
svrhu Repubblice del Carnaro. Academie
uvijek protiv režima bilo koje vlasti”!
184
Ferruccio Burburan · Zlatko Moranjak
