Radovi za kinematografiju Pojavom „brze umjetnosti“,
tog doba na novu Muzu gledali s nepovjerenjem i podozrivošću.
D’Annunzio je rano uvidio važnost i
Esej kojim je D’Annunzio stao na
mogućnosti filma, te složene pojave
stranu filma i na teoretskom planu
za koju se činilo kako joj nema granica.
(Del cinematografo considerato come
Film ima jednu nevjerojatnu moć. On
strumento di liberazione e come arte
nas svojim zapletom uvlači u priču, i
di trasfigurazione), a kojeg je napisao
ako je dobar, mi živimo u toj priči pola
povodom početka prikazivanja filma
sata, sat, sat i pol. Zbog te moći film se
Cabiria (1914.), objavljen je čak dvije
kao umjetnost relativno brzo raširio
godine prije nego što su futuristi, u
svijetom. Postaje sve popularniji jer se
listu „L’Italia futurista“, objavili svoj
obraća masovnoj publici, svi ga mogu
manifest La cinematografia futurista.
razumijeti, neovisno o kulturi, naciji,
Jedan je od glavnih razloga što ga je
društvenom položaju, obrazovanju,
film toliko privukao, bio isti onaj zbog
vjerskoj pripadnosti. U filmu je moguće
kojeg je svojevremeno osjetio čaroliju
uživati u njegovu realizmu i on u puno
i draž teatra. I kazalište i film dovodili
većoj mjeri podržava stvarnost nego
su ga u izravni kontakt s Masom, tom
što to čini kazalište.
„iracionalnom zvijeri“. Novo sredstvo
Pjesnikov utjecaj na film bio je
bilo je u stanju proizvesti viziju koja će
značajan i nije ga toliko određivala
u ekstazu odvesti gledatelja i zadovoljiti
njegova izravna uključenost u samu
njegovu potrebu za magijom, egzotič-
realizaciju filma, koliko činjenica da
nošću i nečim očaravajuće čudesnim.
je promovirao jednu tendenciju znanu
Uz to, film je pridonosio velikim
kao „kinematografski danuncijani-
udjelom u njegovim novčanim priho-
zam“. Ovaj smjer se u javnosti pro-
dima, što nije bilo zanemarivo obzi-
širio i popularizirao putem transpo-
rom na rastrošnost kojoj nije uspijevao
niranja njegovih književnih djela na
odoljeti. Zbog toga je 1911. godine bio
filmsko platno, poput romana Il pia-
primoran prepustiti produkcijskoj kući
cere i L’innocente. Uloga D’Annunzija
„Anonima Ambrosio di Torino“ prava
u povijesti talijanskog filma smatra
korištenja u kinematografske svrhe,
se legitimacijom nove umjetnosti u
nad šest literarnih djela, a nakon što
perspektivi svega onoga što je avan-
je već bio 1909. godine potpisao ugovor
gardno, nepristrano i bez predrasuda,
sa Luca Comeriom iz Milana, kojem
još od trenutka kada su intelektualci
je trebao isporučiti neke od filmskih
62
Ferruccio Burburan · Zlatko Moranjak
